Ilustracija (Foto: arhiva)
Prošlih nekoliko godina rušilo je rekorde prema koncentraciji peluda u zraku pa bi bilo dobro smisliti plan za preživljavanje proljeća.
Provjerite jeste li alergični
Prvo biste trebali znati bolujete li od sezonskih alergija kako biste ih mogli preduhitriti, a zato trebate znati kako većina antialergijskih lijekova bolje djeluje ako ih uzmete prije nego što vas napadnu simptomi. To znači da će vam ih trebati manje ako ih počnete piti dovoljno rano. Lako je utvrditi jeste li alergični na nešto. Posjetite alergologa koji će napraviti brzi test.
Pored toga važno je znati da su osobe alergične na pelud kao i pacijenti koji primaju beta blokatore visoko rizični razviti alergijsku reakciju na hranu. Oko 50 posto djece i odraslih koji su alergični na pelud breze u vrijeme cvjetanja breze mogu osjećati peckanje ili svrbež ždrijela kada jedu jabuke, kruške, šljive, breskve, marelicu, trešnje, višnje, kivi i kesten te povrće krumpir, mrkvu i celer. Isto tako osobe koje su osjetljive na pelud korova mogu pokazivati alergiju i alergijske reakcije na bananu, dinju, kruške i mahunarke.
Iako se kontakt s peludom ne može potpuno izbjeći, treba na svaki način smanjiti izlaganje alergenu, što će znatno smanjiti simptome alergije.
Najbolji način da se zaštitimo od alergije jest poboljšati svoj imunitet i izbjeći alergene, ukoliko je to moguće.
Savjeti dr. Oza
Čuveni dr. Oz izdvojio je nekoliko jednostavnih trikova kako suzbiti reakcije.
Ako vam oči pate od alergija, bilo bi dobro svako jutro, kad se umivate, lagano vodom isprati kapke i oči. Nosite velike sunčane naočale kako biste spriječili da vam pelud ulazi u oči i iritira ih. Pelud do očiju i lica često dolazi preko ruku pa se izbjegavajte dirati po licu prije nego što operete ruke. Zatim, nosite kapu, sombrero, šešir, bilo što, samo je bitno da sprječava pelud da vam sleti na glavu. Pelud se obično zadržava u kosi pa na kraju dana, prije no što odete u krevet, kosu dobro operite šamponom, bit će vam lakše spavati.
Korisno bi bilo i pratiti vijesti o peludu. Također, ako imate naviku vježbati vani, primjerice trčati, hodati ili voziti bicikl, u dane kada su razine peluda visoke, prebacite vježbanje u zatvoren prostor. Pelud se često nakuplja i na odjeći, a to ćete najbolje izbjeći tako da ne sušite rublje vani.
Zaštitite se dok čistite
Nosite zaštitnu masku i plastične rukavice dok čistite, usisavate i perete kako biste ograničili izlaganje prašini i kemijskim sredstvima. Usisavajte stan barem dva puta tjedno. Ako radite na otvorenom, koristite posebne maske koje filtriraju pelud.
Perite prekrivače i deke
Ako imate prekrivače i deke, perite ih češće, tj. kupite one koji se mogu prati, a izbjegavajte tresenje prekrivača i deka koji podižu prašinu. Možete koristiti i one hipoalergene.
Održavajte zrak u prostoriji čistim
Držite prozore zatvorenima, pogotovo noću, kako biste smanjili ulazak peludi i spora plijesni u kuću. Ako u stanu imate klimu, očistite ili promijenite filtar.
Vrijeme kao prijatelj i neprijatelj
Intenzitet alergijskih simptoma ovisi o vremenu. Alergični ljudi imaju najviše tegoba za vrijeme vjetrovitih i vedrih dana. U takvim uvjetima visoka je koncentracija peludi u zraku koja se zahvaljujući vjetru brzo i daleko širi. Stoga liječnici preporučuju što manji boravak vani kada je vrijeme takvo jer simptomi mogu biti vrlo snažni, čak i opasni. Savjetuje se boravak u klimatiziranim prostorima koje ne treba često provjeravati da pelud ne bi ulazila u njih. Za sve one koji pate od alergija najbolja je vijest pogoršanje vremena. Naime, tijekom kišovitih dana, kada ima puno vlage u zraku, simptomi su znatno blaži, a kod nekih i nestaju. Statistike pokazuju da je broj ljudi što pate zbog alergija svake godine sve veći i mnogi ih nazivaju tegobama modernog doba. To nije sasvim točno jer su alergije postojale i u prošlosti, ali ih je bilo mnogo teže dijagnosticirati.
Alergija ne bira godine
Problemi s alergijama mogu se razviti u bilo kojoj dobi. Nije rijetkost to da se alergije prvi put pojave u, primjerice, kasnim dvadesetim godinama života. Ipak, stručnjaci kažu da alergije rjeđe pogađaju ljude starije životne dobi, odnosno nakon 55. godine života, a djeca koja su od najranijeg doba bila alergična mogu se izliječiti tijekom puberteta, kada alergija jednostavno nestane. Činjenica je da nema pravila kod nastanka alergija, ali i kod njihova nestanka. Neka su istraživanja pokazala da su problemi s alergijama nasljedni.
dnevni-list.ba
