Stres (Foto: arhiva)
Svi smo opterećeni, svi smo pod stresom, to je činjenica od koje je možemo da pobjegnemo ni na poslu, ni kod kuće. Ankisoznost se sve češće spominje u ordinacijama i svakodnevnoj komunikaciji. Međutim, nije sve tako crno kao što izgleda ako cjelokupnom problemu pristupimo ozbiljno.
Ono što treba da znate je stres povećava rizik od mnogih bolesti kao što su hipertenzija, gojaznost, srčana oboljenja, dijabetes i kancer dojki. Imajući to na umu, jasno je da moramo da naučimo da kontrolišemo nivo tenzije. I to ne samo zbog očuvanja duševnog zdravlja i sreće, već i zbog opšteg fizičkog zdravlja.
Procesi u organizmu:
1. Organizam proizvodi hormone koji aktiviraju reakciju “bori se” “bježi”. Nadbubrežne žljezde oslobađaju adrenalin, kao inicijalnu energiju koja nam je potrebna da se izborimo sa situacijom. Ovaj hormon, zajedno s noradrenalinom, povećava krvni pritisak, ubrzava rad srca i podstiče znojenje.
2. Želudac počinje da proizvodi više kiseline zbog ubrzavanja procesa varenja preostale hrane i njenog pretvaranja u ekstra energiju. S druge strane, opšti proces varenja se usporava, jer organizam ne može da savlada ovaj zadatak u situaciji u kada treba da se izborimo sa problemom.
3. Srce sve brže radi zbog distribucije hormona stresa u organizmu, kao i ravnomjerne prokrvljenosti glavnih grupa mišića.
4. Kortizol se oslobađa u organizmu nekoliko sati. To uslovljava porast šećera u krvi, kao važnog, ekstragoriva, koje je tijelu potrebno da se izbori sa stresnom situacijom.
Pomozite sebi, konkretni savjeti:
Bavite se fizičkom aktivnošću
Učinite dobro djelo za nekog drugog
Nađite vrijeme za sebe, ponekad se osamite
Vodite računa kad i šta jedete
Savjet plus: Uvijek imajte na umu da nikad ne možete da riješite sve probleme koji vas okružuju. Nemojte da gubite energiju na situacije i ljude na koje ne možete da utičete. Fokusirajte se na sebe, svoje poslove i na onaj dio aktivnosti za koji ste direktno odgovorni. Organizujte i slobodno vrijeme, vidjećete koliko će vam pomoći.
ljepotaizdravlje.ba
