Povraćanje (Foto: Tportal)
Visoke temperature i vlažnost u zraku ljeti pogoduju razmnožavanju bakterija u hrani, a najčešće se otrujemo jednom od tri skupine bakterija – salmonele, stafilokoki i klostridije, koje se zadržavaju u namirnicama osjetljivim na temperaturu: mesu, mliječnim proizvoda i jajima, ali i voću, povrću i vodi. Najčešći simptomi trovanja hranom su mučnina, povraćanje, grčevi, proljev, ponekad i groznica i temperatura.
U blažim oblicima trovanja poteškoće prolaze bez primjene liječenja, tada je najbitnija nadoknada tekućine izgubljene proljevom i povraćanjem. Voda, slane juhe ili čaj, pogotovo od kamilice ili šipka, smiriti će želudac, a opskrbiti vas tekućinom i izgubljenim elektrolitima i mineralima. Dvopek i riža dobar su izbor za iritirani želudac nakon povraćanja. U slučaju da proljev ili povraćanje potraje, ili se želite brže izliječiti, posegnite za Carbomedom – aktivnim medicinskim ugljenom prirodnog podrijetla koji apsorbira toksine mikroorganizama i plinove u probavnom sustavu, a pritom ne neutralizira želučanu kiselinu. Ako u stolici ima krvi ili proljev potraje više od tjedan dana, a vrućica duže od dva dana, treba se obratiti liječniku.
Dakako da je uvijek bolje spriječiti nego liječiti, posebice jer se radi o stanju koje je vrlo lako moguće izbjeći slijedeći par osnovnih smjernica. Sve se baziraju na higijenskoj pripremi hrane i održavanju površina i pribora čistim. Dakle, ruke uvijek prije pripreme hrane operite sapunom. Meso, prerađevine od mesa i jaja dobro skuhajte, voće i povrće temeljito operite, a sav pribor za obradu mesa koriste isključivo za tu namjenu (dakle nož za obradu mesa nemojte koristiti za obradu povrća). Mlijeku i mliječnim proizvodima uvijek provjerite rok i držite ih u hladnjaku.
Držite se ovih osnovnih pravila i šanse za trovanjem su minimalne, unatoč nadolazećim ljetnim vrućinama.
tportal
