Pretilost((Foto:arhiva)
Pretilost je bolest novog doba, koja polako ali sigurno prelazi u pravu epidemiju. Da li je normalno da osnovnoškolci budu na dijeti, pitanje je koje je izazvalo žestoku reakciju nakon teksta u američkom Vogueu
Mnogi ne znaju da je tjelesna težina noćna mora djevojčica koje pohađaju peti razred osnovne škole. Svakog dana dugo, ozbiljno i povjerljivo razgovaraju o tome kako same započinju dijetu bez ičijeg savjeta, kako se ne vole pogledati u ogledalo odjevene samo u rublje, kao i tome kako se planiraju razboljeti prije sistematskog pregleda i izbjeći da ostali saznaju koliko imaju kilograma. A poslije školskog sistematskog pregleda roditeljima stiže poruka: vaše dijete je neuhranjeno, pretilo ili normalne težine. Majke i očevi bi za postojanje eventualnog problema trebali znati i ranije, ali se s njim suočavaju tek kada postane ozbiljan. Šta se događa s današnjom djecom?
Bolest novog doba
Veliku pažnju i raspravu roditelja i stručnjaka izazvao je članak o sedmogodišnjoj djevojčici na drastičnoj dijeti, koju je ovog aprila objavio američki Vogue. Vijest o majci koja je kćer stavila na dijetu prema mišljenjima mnogih i nije zaslužila toliku pažnju jer je djevojčica debela. Normalno je učiti vlastitu djecu da jedu zdravo i ne debljaju se previše, pogotovo ako ljekar napomene da postoji rizik od debljine. Ali kada majka o tome piše u Vogueu, u kojem je zaposlena, govoreći o motivima i korištenim strogim metodima, to postaje nešto drugo. Novinarka Dara-Lynn Weiss priznala je kako je izgladnjivala kćer Beu, slala je na spavanje bez večere kad je saznala da je u školi pojela obrok od 800 kalorija, zabranila joj da jede pizzu i pije toplu čokoladu, te kako se veoma naljutila na nju kad je saznala da jede salatu od kukuruza. Različita su mišljenja o postupcima Weissove, nazvani su nemajčinskim, egzibicionističkim, nehumanim, a mnogi smatraju kako je javno ponizila vlastito dijete, pokušavajući kaznama umjesto objašnjenjima uticati na njene prehrambene navike. Malena Bea je nagrađena modnim editorijalom u Vogueu, a njezin ormar napunjen je novom odjećom. Djevojčica je priznala kako je zadovoljna svojim novim izgledom, ali i da se i dalje osjeća isto kao kada je imala sedam kilograma više.
Istina je da su djeca sve opterećenija izgledom, ali i sve deblja, i to ne samo u Americi nego i u Evropi. U Italiji je nedavno, na Kongresu za preveniranje kardiovaskularnih bolesti, objavljen podatak da je analizom krvi kod 250.000 talijanske djece ustanovljen višak masnoće, te da se zbog toga ubuduće preporučuje kontroliranje holesterola i triglicerida već od druge godine života. Bilo bi, također, korisno mjeriti obim dječijeg struka i biti siguran da je IBM normalan. Što se evropske djece tiče, pet posto djece je pretilo: najdeblji su Talijani, gdje je 23 posto djece s prekomjernom tjelesnom težinom, a 11 posto je pretilih, dok s naših prostora nema preciznih podataka. Sve je više roditelja, naoružanih vagama i tabelama nutricionističkih vrijednosti, koji putem interneta postavljaju pitanja pedijatrima, psiholozima i dijetolozima. Kako je moguće da u današnjem društvu, gdje se toliko govori o zdravoj ishrani i najrazličitijim dijetama, pretilost neumoljivo raste za oko 2,5 posto svakih pet godina? Nastavi li se tim tempom, očekuje nas nimalo vedra XL budućnost. Pretilost je bolest novog doba, koja polako ali sigurno prelazi u pravu epidemiju.
TV i težina
Ima nekoliko razloga koji dovode do prekomjernog porasta težine kod djece. Ostavimo li po strani debljinu kao posljedicu genetike ili bolesti endokrinog sistema, djeca se u najvećem broju slučajeva debljaju zbog neadekvatne ishrane i nedovoljno kretanja. Jesti mnogo, a pogotovo jesti loše namirnice, dovodi do toga da djeca unesu znatno više kalorija nego što je potrebno za njihov uzrast. Uglavnom ne pojedu kompletan obrok, supu, jelo, prilog i salatu, nego jedu prečesto, i to grickalice i slatkiše te piju gazirane sokove. Ne jedu voće i povrće, preferiraju fast food i sendviče, a mnogo je djece i adolescenata koji ne doručkuju ili jedu jednolično i nedovoljno za prvi jutarnji obrok. Primijećeno je da pretila djeca manje jedu ujutro od vršnjaka koji nemaju problema s težinom. Današnja djeca, kao i većina odraslih, uostalom, ne upražnjavaju fizičke aktivnosti i nedovoljno se kreću. Previše sati provedu pred televizorom, za računarom, roditelji ih svugdje voze, ne bave se sportom i malo ili nikako se ne igraju na otvorenom.
Jedna američka studija dokazala je nedvojbenu povezanost između sati provedenih pred TV-om s povećanom tjelesnom težinom, jer djeca obično nešto grickaju dok gledaju televiziju, a ta hrana uzima se nesvjesno. Ne treba zaboraviti ni porodičnu sliku kada je višak kilograma u pitanju, prema statistikima oko 34 posto djece i adolescenata imaju debele ili pretile roditelje. Taj podatak nije začuđujući, jer prehrambene navike stičemo u vlastitom domu, od najbližih članova porodice, uz određeno ponašanje, simbole i afektivne vrijednosti.
Neaktivni i depresivni
Osim činjenice da prekomjerna tjelesna težina negativno utiče na fizičko zdravlje djeteta, da može izazvati povišen krvni pritisak, probleme s disanjem, cirkulacijom, kardiovaskularne bolesti i dijabetes, ne treba zanemariti ni psihičko zdravlje. Psiholozi upozoravaju na učestalo povlačenje u sebe, na osamljivanje djece s očitim viškom kilograma, koja u hrani pokušavaju naći spas i upadaju u zamku koju sama ne znaju prevazići. Hrana postaje svojevrsna zaštitna barijera od stvarnosti, jer je debelo dijete osjetljivije od ostale djece i mnogo ga je lakše povrijediti, teže uspostavlja odnos s okolinom i nema samopozdanja. Najbolja terapija je prevencija. Zdrav način života i uravnotežena ishrana, bogata voćem i povrćem, otklonit će opasnost od gomilanja kilograma. Dijete odmalena mora naučiti da jede zdravu i kvalitetnu hranu, a roditelj je taj koji treba kontrolirati šta i koliko dijete jede. Fizička aktivnost veoma je važna za poboljšanje raspoloženja, samopozudanja, nošenja sa stresom i otklanjanje problema sa spavanjem. Nedostatak tjelesne aktivnosti negativno utiče na mentalno stanje odraslih osoba, a posebno djece, te vremenom izaziva depresiju. Osim obavezne fizičke aktivnosti, potrebno je dijete naučiti da ne jede stojeći i nabrzinu, da ne jede dok gleda televiziju i da se ne navikava na previše međuobroka. Sem porodice, škola bi trebala imati značajnu ulogu u stvaranju zdravih prehrambenih navika djece. U slučaju evidentnog porasta težine djeteta ili mlađeg adolescenta, nikako ne provoditi dijetu na svoju ruku ili drastično smanjiti kalorijski unos. Obavezno potražiti savjet ljekara!
SLATKIŠI + PAUZA
Važno je da djecu odmalena ne naučite na preslatke okuse: izbjegavajte zaslađene napitke, mlijeko i guste sokove razrijedite vodom i pazite na industrijsku hranu koja je često bogatija šećerom. Pripremite male porcije tako da između prvog i drugog jela prođe neko vrijeme, pauza je potrebna da dijete nauči prepoznati osjećaj
gracija.ba
