Kiša (Foto: Arhiva)
Istaknuo je kako nitko ne može sa sigurnošću reći da je snažan vjetar, na trenutke i orkanske jakosti, posljedica globalnog zagrijavanja.
– Sjetimo se da je na Martinje prošle godine puhao također vrlo snažan vjetar koji je nanio veliku štetu. Činjenica jest da je jedna od značajki klimatskih promjena sve veći broj ekstremnih vremenskih događaja – dodao je Kozarić.
I klimatolog Krešo Pandžić iz DHMZ-a, također, tvrdi da klimatske promjene donose sve veći broj ekstremnih vremenskih događaja, poput toplinskih valova, dugotrajnih sušnih razdoblja, ali i ekstermnih oborina koje rezultiraju poplavama.
– Rjeđi su hladni ekstremi, odnosno ovakve anomalije kao posljednjih dana u unutrašnjosti Hrvatske – rekao je Pandžić.
Za one koje misle da su ovi svibanjski dani rekordno hladni malo podsjećanje na prošlu godinu, kada je krajem proljeća u Splitu izmjereno 14 Celzijevih stupnjeva, a na sjeveru Finske rekordnih 29 stupnjeva. Takve klimatske anomalije mnogi znanstvenici dovode u vezu s činjenicom da je zatopljenje veće u polarnom području, posebice oko Arktika, nego oko ekvatora. Zbog toga se mijenja atmosferska cirkulacija. Posljedica toga su temperaturni poremećaji koji se povećavaju i dugo traju, posebice u našim krajevima.
ekskluziva.ba
