Naime, prilikom ozljede i/ili propadanja hrskavice oslobađaju se mali komadići hrskavice koji dovode do pojave upale sinovijalne ovojnice, a upala dovodi do daljnjeg propadanja hrskavice.
Zglobna hrskavica je građena od hondrocita, kolagenih vlakana i proteoglikana koji sa svojom arhitekturom i visokom sposobnošću vezanja vode stvaraju hidroelastični sustav koji omogućuje prijenos izuzetno velikog opterećenja i iznimno lako klizanje između dvije površine.
Opterećenje istiskuje zglobnu tekućinu iz hrskavice i hrskavica se elastično stanjuje, a kada se ukloni opterećenje dolazi do ponovnog ulaska tekućine u hrskavicu koja se ponovno napuhne i na taj način spremno dočekuje novo opterećenje.
Hrskavica ne sadrži krvne žile i živce i prehranjuje su ulaskom i izlaskom zglobne tekućine i stoga je njena sposobnost cijeljenja i obnavljanja minimalna.
Postoje primarni i sekundarni osteoartritis
Osteoartritis možemo podijeliti na primarni i sekundarni. Kod primarnog (idiopatskog) osteoartritisa dolazi do starenja i postepenog propadanja hrskavice, dok je sekundarni osteoartitis posljedica drugih stanja poput prijeloma, ozljeda hrskavice i ligamenata, upalnih i metaboličkih bolesti, infekcije ili poremećaja mehaničke osovine.
Nekoliko je faktora koji utječu na pojavu osteoartritisa
Glavni rizični faktor za nastanak osteoartritisa je starija životna dob, zatim povećana tjelesna težina, preopterećenje zglobova, ozljede hrskavice, meniskusa i ligamenata, prijelomi kostiju, osobito prijelomi unutar zgloba, upalne bolesti zglobova, infekcije zglobova, šećerna bolest, te poremećaj mehaničke osovine zglobova kao što su primjerice „X“ ili „O“ noge što dovodi do neravnomjernog opterećenja na zglob i posljedično do ranijeg propadanja preopterećenog dijela zgloba. Kod prekomjerne tjelesne težine je važno napomenuti da uzrok ranijeg nastanka osteoartritisa nije samo tjelesna težina, nego i značajno veća količina masti u tijelu koja tada luči hormon leptin koji je uzrok bržeg propadanja hrskavice.
Životni stil utječe na pojavu osteoartritisa
Životni stil može utjecati na pojavu osteoartritisa. Važno je održavati normalnu tjelesnu težinu kako bi izbjegli povećano opterećenje na naše zglobove.
Dovoljan unos tekućine je također iznimno bitno za funkcioniranje svih sustava u tijelu pa tako i hrskavice. Kako se hrskavica prehranjuje ulaskom i izlaskom zglobne tekućine pri opterećenju redovita, umjerena tjelesna aktivnost je neizmjerno bitna za očuvanje naših zglobova. Uz to dobra snaga mišića smanjuje opterećenje na naše zglobove.
S druge strane iznimno velika i prečesta opterećenja i dugotrajno zadržavanje u tzv. „prisilnim položajima“ nikako nisu dobra za našu hrskavicu i zglobove. Tako određena zanimanja kod kojih se puno kleči dovodi do problema s patelofemoralnim zglobovima (zglobovima između patele i natkoljenične kosti s prednje strane koljena), zanimanja kod kojih se puno sjedi dovode do problema s kralježnicom. Također možemo reći da profesionalni sport nije dobar jer se nerijetko uslijed velikih opterećenja događaju ozljede hrskavice, ligamenta i meniskusa što dovodi do ranije pojave osteoartritisa.
Prvi simptomi osteoartritisa
Foto: Shutterstock
Prvi simptomi osteoartritisa su pojava bolova, otekline i ukočenosti zglobova. Simptomi se pojavljuju polako, podmuklo, obično nakon većeg opterećenja. Tegobe se postepeno pojačavaju i kasnije su prisutne već i pri manjim opterećenjima, te u mirovanju. S vremenom dolazi do ograničenja opsega pokreta, deformacije zgloba, poremećaja osovine, krepitacija („škripanja“) zgloba prilikom pokreta i hipotrofije (slabljenja) okolne muskulature.
Svi ti problemi mogu dovesti do otežanog ustajanja sa stolice i ulaska/izlaska iz automobila, tuširanja, oblačenja, obuvanja cipela i sl.
Na prve znakove osteoartritisa važno je posjetiti liječnika
Prilikom pojave bolova, otekline ili ograničenja opsega pokreta u zglobu potrebno je obratiti se liječniku, orotpedu ili fizijatru, kako bi se učinio klinički pregled i dijagnostička obrada, u prvom redu RTG zahvaćenog zgloba koji će pokazati asimetrično suženje zglobne pukotine, sklerozu subhondralne kosti, rubne osteofite te subhondralne ciste.
Najčešće obolijevaju starije osobe
Bolest se najčešće javlja kod starijih osoba i tri puta češće kod žena. Pojavnost osteoartitisa s godinama raste. Procjenjuje se da 80% ljudi ima radiološke znakove osteoartitisa u dobi od 65 godina iako ih svega 60% ima simptome. Nakon kardiovaskularnih bolesti, osteoartiris je drugi po učestalosti uzrok kronične radne nesposobnosti. Osteoartitis najčešće zahvaća male zglobove na šakama, vratnu i slabinsku kralježnicu, te kukove i koljena,piše Večernji
Više ribe na jelovniku – manji rizik od artritisa
