Ashkan Afshin, asistent na Institutu za mjerenje i procjenu zdravlja na Univerzitetu u Washingtonu kaže da ljudi najviše umiru zbog prevelikog unosa crvenog mesa, slatkih napitaka i hrane s visokim razinama soli. No, još više ih ubija ono što ne unose u organizam. U časopisu ‘Lancet’ objavio je rezultate analize koju je vodio 27 godina o prehrambenim navikama širom svijeta.
“Dok je tradicionalno sav razgovor o zdravoj prehrani usmjeren na smanjenje unosa nezdrave hrane, u ovoj smo studiji pokazali da je na razini populacije nizak unos zdrave hrane važniji čimbenik, nego visoki unosom nezdrave hrane”, rekao je.
“Jedna od pet smrti na globalnoj razini uzrokovana je malim unosom zdrave hrane, što znači da je u svijetu tokom 2017. godine umrlo zbog toga oko 11.000.000 ljudi. Razlog je bio unos previše natrija i nedostatak unosa cjelovitih žitarica, voća, orašastih plodova i sjemenki se zbog previše natrija i nedostatka cjelovitih žitarica, voća i orašastih plodova i sjemenki, pokazalo je istraživanje. Razlog nije bio unos previše transmasnih kiselina, šećera i zaslađenih pića kao ni visoka razina crvenog mesa. Ova velika studija znači da je otkriće iznimno važno za svakog bez obzira gdje živi”, rekao je Andrew Reynolds, naučni saradnik na Univerzitetu Otago na Novom Zelandu, koji nije bio uključen u izradu studije.
“Nalazi ovog dokumenta pružit će informacije o političkim odlukama koje će utjecati na prehranu, njezinoj prodaji i troškovima za ekonomije u nadolazećim godinama”, rekao je Reynolds.
U analizi, koju je finansirala Zaklada Bill & Melinda Gates, Afshin i njegove kolege proučavali su 15 faktora rizika u prehrani, kao i njihov uticaj na smrt i invaliditet. Poznato je da su unos velike količine crvenog prerađenog mesa, slatkih napitaka i trans masne kiseline i soli veliki rizici za zdravlje, no usporedili su unos tih tvari s učincima prehrane sastavljene od niske razine zdravih namirnica kao što su voće, povrće, cjelovite žitarice, mlijeko, kalcij, orašasti plodovi, mahunarke, vlakna, omega-3 masne kiseline iz morskih plodova, dobre masti iz lososa i tune i slično. Došli su do zanimljivog zaključka, a to je da su nezdrave namirnice bile na dnu ljestvice rizika u većini zemalja svijeta.
Zaključak glasi: konzumiranje previše soli, nedovoljno cjelovitih žitarica i nedovoljno voća. “Ti su rizici bili isti bez obzira na socioekonomski standard većine nacija”, rekao je Afshin.
Nova studija bila je vrlo opsežna i u njezinoj izradi sudjelovalo je hiljade istraživača koji su pratili prerane smrti i invaliditete povezane s više od 350 bolesti i povreda u 195 zemalja. U januaru objavili su studiju “prehrana za zdravu planetu”, u kojoj je rečeno da, kad bi se za pola smanjio unos crvenog mesa i šećera, a isto toliko povećao unos voća, povrća i orašastih plodova, moglo spriječiti do 11,6 miliona prijevremenih smrti bez loših posljedica za planetu.
Afshin je rekao da je ovo “najopsežnija analiza zdravstvenih učinaka prehrane ikada provedena”, unatoč nekim metodološkim nedostacima i nedovoljnim podacima iz nerazvijenih zemalja.
Reynolds smatra da je studija, koja se objavljuje svake godine, dobra, te da količina podataka i globalna zastupljenost čine ovu studiju vrijednom pažnje. Deset miliona smrtnih slučajeva povezanih s prehranom u 2017. godini bilo je posljedica kardiovaskularnih bolesti. Karcinom je bio uzrok za 913.000 smrti, a dijabetes tipa II za 339.000 smrti širom svijeta. Čak 66% osoba s invaliditetom u 2017. godini uzrokovanih kroničnim bolestima, bilo je posljedica tih bolesti.
