Sada su znanstvenici u Australiji dokazali da su samo dvije čaše vina dnevno dovoljne da oštete impulse zadužene za ritam srca. Zato su objavili i snimke koje pokazuju razliku kod srca osobe koja ‘umjereno konzumira alkohol’ i nekoga tko ne pije uopće. A kako kažu Australski znanstvenici, doza alkohola je važan faktor u tome koliko će se ‘pokvariti’ otkucaji, piše 24sata.
Ovaj poremećaj povećava i rizik od infarkta ili zatajenja srca, a konzumacija alkohola može biti razlog za probleme sa srcem u budućnosti.
Skenovi srca, koje su snimili znanstvenici iz bolnice Alfred u Melbourneu, pokazuju kako električni impulsi putuju kroz atriju, mjesto gdje krv dolazi do srca. Podijelili su 75 ispitanika na kojima su bazirali ovo istraživanje u tri skupine; ovisno o tome koliko alkohola su rekli da konzumiraju. Inače, električni su impulsi ključni za rad srca jer ih kontroliraju čvorovi kojima su vezani za živčani sustav, a kojemu šalju informaciju kada se srce opušta a kada stišće.
U zdravom srcu oni slobodno i nesmetano putuju kroz zdravo tkivo, dok kod srca s oštećenim tkivom, zbog alkohola ili drugih faktora, impulsi ne hvataju taj signal na vrijeme (zbog čega srce ‘kasni’ sa preskakanjem).
Na skenovima je srce onih koji uopće ne piju svijetloružičaste boje koja pokazuje zdravo srčano tkivo kroz koje putuju impulsi. Srce onih koji ‘piju umjereno’ ima zakrpe u zelenoj boji, koja pokazuje mjesta na kojima su impulsi slabiji. Kao ‘umjerene konzumente’ su uzeli one koji piju između osam i 21 alkoholnog pića tjedno, točnije 14 u prosijeku.
No i 14 čaša alkohola je daleko više od onoga što preporučuje Nacionalni centar zdravlja u Australiji koji kaže da je umjerena doza oko devet čaša vina, odnosno sedam krigli piva tjedno. No čak i oni koji se drže toga i piju do deve čaša vina tjedno su na skenovima imali ‘zakrpe’ zelene boje, odnosno oštećeno tkivo srca.
Skenovi su tako dokazali da, kako je rekao i voditelj studije dr. Peter Kistler, čak i umjerena konzumacija alkohola može utjecati na impulse odgovorne za pravilan rad srca, a promjene koje se kod njih vide objašnjavaju zašto oni koji redovito piju često imaju problem sa srcem baš na mjestu gdje krv prolazi kroz njega.
Iako nedostaje studija koje bi pojasnile koliko točno alkohola utječe na rad električnih impulsa, ova nova studija koja je objavljena u stručnom časopisu Heart Rhythm može znanstvenicima u budućnosti poslužiti kao polazišna točka u ispitivanju veze rada srca i alkohola.
A kako su pokazala istraživanja od lani, alkoholizam je najveći razlog mnogih bolesti među ljudima rođenim iza Drugog svjetskog rata, a alkohol je prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji na šestom mjestu čimbenika koji uzrokuju potpuni invaliditet ljudi koji su danas u 50-im i 60-im godinama života.
