depresija (foto:cure.ba)
Tretman ubrizgavanja botoksa funkcioniše tako što dolazi do privremenog “zamrzavanja” mišića lica. Pošto zbog ukočenosti nije moguće lijepo se nasmijati, nervne ćelije u obrazima spriječene su da pošalju signale mozgu da smo sretni. Vremenom to može dovesti do snažne depresije.
Na Univerzitetu u Kardifu, tim stručnjaka, predvođen doktorom Majklom Luisom, radio je istraživanje sa 25 žena koje su se redovno podvrgavale injekcijama botoksa na različitim dijelovima lica i tijela. Ove dame imale su zadatak da nakon svakog ubrizgavanja, a zatim i tokom nekoliko sedmica poslije tretmana, popunjavaju upitnik o svom raspoloženju. Zapravo, naučnici su na ovaj način kod ispitanica mjerili nivo osećanja tuge, anksioznosti i depresije.
Ispostavilo se da su one žene koje su botoksom popunjavale fine linije nastale od bora-smijalica bile za čitavih 50 posto depresivnije od ostalih učesnica u istraživanju.
– Grimase i izrazi koje smo u stanju da pravimo svojim licem imaju velikog uticaja na naše raspoloženje. Smijemo se onda kada smo sretni, ali čak i kada se smijemo na silu, mi se automatski osjećamo sretnije. Tretmani lica poput ubrizgavanja botoksa sprječavaju pacijente da naprave određene grimase, a samim tim i da osjete i ispolje određene emocije – objašnjava doktor Luis.
Isto tako, postoje dokazi da oni koji botoksom popunjavaju bore na čelu imaju problem sa podizanjem obrva i mrštenjem, a samim tim im rijetko uspjeva da se osjećaju namrgođeno, začuđeno, skeptično ili ljutito.
– Smatram da bi ljude trebalo podsticati da uživaju u emocijama koje i doživljavaju i ispoljavaju na svom licu, a posebno one koje su vezane uz radost ili smijeh. Sve te bore su sa razlogom tu – smatra profesor.
Telegraf
