U Indiji se bosiljak smatra svetom biljkom, a zbog brojnih ljekovitih učinaka primjenjuje se u ajurvedskoj medicini kod najraznovrsnijih dijagnoza: od stresa i alergija do preveniranja karcinoma i degenerativnih bolesti.
Uzgoju bosiljka pogoduje sunčano i od vjetra zaštićeno mjesto, pa se na Mediteranu može pronaći i kao samonikla biljka. Jednogodišnja je biljka, raste u obliku grma, sa ovalnim do dugačko eliptičnim listovima na dugim petljkama. Poznajemo više od 60 vrsta bosiljka, niske grmaste sorte budu visoke do 25 cm, a velike narastu u žbunove visoke do pola metra. Najčešći u europskom podneblju je tzv. grčki bosiljak sa zelenim krupnim ili sitnim listovima i tzv. tajlandski sa ljubičastim listovima.
Za uzgoj bosiljka pogodna je obična vrtna zemlja pomiješana sa pijeskom za drenažu. Zalijevajte lagano s odstajalom vodom, jer ne voli previše vlage niti podnosi hladno, te prihranite samo jednom, s malo organskog gnojiva. Biljku treba stalno optrgavati odnosno odsjecati vrh ili gornju trećinu biljke pa će tjerati nove izdanke i listove.
Čaj od bosiljka
Za čaj se miješaju sušeni cvjetovi, listovi i gornji nježni dijelovi stabiljke ili samo listovi. Priprema se kao preljev: 1 čajna kašika prelije se 1 šoljicomprokuhane vode, nakon 10 minuta se procijedi. Pije se nakon jela, nezaslađen, u gutljajima, dvije do tri šoljice dnevno, prema potrebi.
Koristi se kod različitih tegoba. Za grgljanje i ispiranje usta kod afti, upala desni, bolesti grla i kod promuklosti.
Pije se kao sredstvo za umirenje, jača koncentraciju, pomaže kod glavobolja, migrena i depresija, olakšava bolove kod grčeva u trbhu.
Kod prehlada i kašlja pije se zaslađen medom.
Čajna mješavina s brezom za upalu bubrega
Kod upale bubrega pripremi se čajna mješavina od jednakih dijelova bosiljka i listova breze. Priprema se kao preljev s omjerom 1 čajna kašika na 1 šoljicu prokuhane vode.
Tinktura od bosiljka
Ostavimo 20 g sitno nasjeckanih stabiljki bosiljka tijekom 15 dana u 100 ml 70% alkohola. Nakon procesa mirovanja, tinktura se procijedi i čuva u dobro zatvorenoj staklenoj bočici. Koristit će kao oblog za osip, za dezinfekciju rana ili kod uboda kukaca.
Za upotrebu u kuhinji koristimo svježe listove, koje beremo stalno, kako nam ustrebaju, pa i izvan sezone kada možemo držati teglicu sa svježim bosiljkom u kuhinji. Kako kuhanje uništava njihov okus, svježi listići bosiljka dodaju se na kraju kuhanja gotovom jelu, najbolje tako da ih rastragamo prstima. U frižideru se svjež može čuvati nekoliko dana u dobro zatovorenoj vrećici ili umotan u vlažni papir. Zamrznut u frizeru može stajati do šest mjeseci.
Sušeni bosiljak preintenzivnog je, pomalo paprastog okusa, pa se u kulinarstvu primjenjuje na drugačiji način od svježih listova, primjerice, u poznatoj provansalskoj mješavini sušenih začina (Herbes de Provence) u kojoj su uz bosiljak još i ružmarin i kadulja. Sušeni su posebno korisni kod dijeta za mršavljenje bez soli: daju okus hrani, potiču na lučenje mokraće i čišćenje organizma. U kulinarskoj primjeni jedna čajna žličica sušenog zamijenit će jednu supenu kašiku svježeg bosiljka.
Bosiljak se koristi u brojnim specijalitetima internacionalne kuhinje. U Italiji kao glavni začin zelenog preljeva za tjesteninu pesto i čuvenog octa Aceto Basillico di Modena. Kinezi ga svježeg ili sušenog dodaju juhama, na Tajvanu poslužuju uz prženu piletinu pržene listove bosiljka. Tajlandski bosiljak dodaje se u vrhnje ili mlijeko od kojeg se prave posebni sladoledi i čokolade, a za jelo se koriste i pupoljci cvjetova bosiljka.
U zemljama Mediterana glavni je začin osvježavajućih ljetnih jela, posebno onima od paradajza bilo da je riječ o supama, pizzama, salatama ili bruschettama, a oplemenit će i varivo od mahuna i musaku sa patlidžanima, Natrgani listići dodaju se omletu s tikvicama, hladnoj ljetnoj salati od paradajza i mozzarele.
