Koliko je muškaraca s ovom dijagnozom teško je precizno odrediti, a razlog je, kaže prim. dr. Selver Šabanović, specijalist urolog, organizacija zdravstva u BiH, koja je rascjepkana na entitete i kantone, pa je veliko pitanje koliko se ažurno i na tim nivoima skupljaju podaci i vodi evidencija o muškom sterilitetu, piše “Faktor“.
Uloga selena i cinka
– Ono što sa sigurnošću mogu kazati, jer sam svakodnevno u kontaktu s pacijentima, je to da je sve više sterilnih brakova, odnosno muškaraca čiji je spermogram u nekom obliku poremećen. Puno je faktora koji su tome doprinijeli, od anomalija, nerazvijenih testisa, bolesti koje su prebolovane, do unosa određenih tvari, kao što su razni preparati (hormonski) za jačanje mišićne mase, što mladići sve više koriste kako bi dobili željeni izgled tijela. Osim toga, na neplodnost muškarca utječu i alkohol, pušenje, korištenje narkotika, debljina, te sjedilački način života – kaže Šabanović.
On ističe da je kod mnogih muškaraca, uzrok lošeg nalaza spermograma nemoguće utvrditi, što dodatno usložnjava liječenje.
– U takvim slučajevima razlog bismo možda trebali tražiti u nedostatku selena i cinka. To su mikroelementi koji su veoma važni za rad pojedinih organa, a posebno za funkciju prostate te za odbranu od bolesti prostate. To je žlijezda koja se nalazi ispod mokraćnog mjehura i kroz koji protiče mokraća s jedne strane, a u srednjem dijelu se izljeva sjeme. Tečnost koja se stvara u prostati pospješuje pokretljivost sjemena. Preparati koji se daju za poboljšanje sjemena, osim vitaminskih dodataka, sadrže upravo cink i selen.
– Selen je antioksidans koji povećava broj spermatozoida i njihovu pokretljivost, dok mineral podstiče formiranje muških polnih ćelija. Mikroelementi cinka u samim ćelijama pospješuju metabolizam i održavanje vitalnosti spermatozoida. Oni imaju ulogu i u odbrani od raznih infekcija – objašnjava urolog i dodaje da je ove elemente najbolje unositi prehranom, a ako njihova nadoknada nije moguća na taj način, ljekari trebaju propisati suplemente.
Kao još jedan važan razlog koji utječe na reproduktivno zdravlje muškarca i žene Šabanović navodi i masovnu upotrebu ibuprofena i plastične ambalaže.
– Bisfenol A (BPA) je organsko jedinjenje koje se koristi u proizvodnji plastične ambalaže. Međutim, brojna do sada provedena istraživanja na laboratorijskim životinjama pokazala su da Bisfenol A itekako utječe na smanjenje broja spermatozoida. U zemljama Evropske unije povučene su sa tržišta i iz upotrebe neke plastične igračke koje su sadržavale toksične tvari za koje je dokazano da ugrožavaju zdravlje, među kojima je i reproduktivno.
– Što se tiče ibuprofena, to je lijek koji se koristi protiv mišićno koštanih bolova, ali postoje neke studije kojima je dokazano da veće doze lijeka mogu utjecati na smanjenje testosterone u krvi, što se odražava na funkciju testisa. Međutim to nije samo slučaj sa ibuprofenom. Uzimanje bilo kojih lijekova u prekomjernoj dozi odražava se na cjelokupan rad našeg organizma, odnosno svih organa koji ga čine.
Pomjeren vremenski period
Do sada se bračni par smatrao neplodnim ako u roku od dvije godine nije uspio dobiti potomka. Sada je ta vremenska odrednica, kaže Šabanović, pomjerena na godinu.
– Ako u roku od 12 mjeseci aktivnog seksualnog života sa svojim partnerom žena nije ostala trudna, smatra se da je taj par neplodan i da treba krenuti na ispitivanje kako bi se utvrdio uzrok. Ono što se kod nas stalno dešava, a što je potpuno pogrešno, jeste da se u takvim situacijama prvo polazi od žene, da je problem u njoj što par ne može dobiti potomka. Treba krenuti od muškarca, a to znači da prvo treba uzeti detaljnu anamnezu, provesti urološki pregled, koji podrazumijeva ultrazvuk testisa, a potom uraditi spermogram kojim se određuje broj spermatozoida, njihova pokretljivost i vitalnost. Naredni korak je određivanje hormonskog statusa, a ako je potrebno, muškarac se upućuje i na kompleksnije dijagnostičke preglede – naglasio je Šabanović.
