Šuga (foto: cure.ba)
Samo u januaru na području Mostara registrirano je 49 oboljelih od ove bolesti koja se prenosi dodirom s oboljelim.
Infekcija nastaje dužim kontaktom s bolesnom osobom (spavanjem), ili kontaktom s garderobom ili posteljinom oboljelog. Zbog toga je bolest najčešće obiteljska ili grupna u uvjetima kolektivnog smještaja. Oboljenju pogoduju loši uvjeti življenja (zbijenost, neadekvatna higijena, loši socijalno-ekonomski uvjeti, niska opća i zdravstvena kultura).
Iz Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a ističu kako je širenje ove bolesti opasno, ali da se može spriječiti prevencijom. Dovoljno je da se jedan član zarazi, prije ili kasnije će se svi u zajednici inficirati. Ako se odmah ne liječi nastaju komplikacije zbog češanja i oštećenja kože.
Od šuge najčešće obolijevaju djeca, mada se može javiti i kod odraslih osoba. Važno je napomenuti da to nije bolest samo neurednih ljudi, već je mogu dobiti i oni koji vode računa o higijeni, ako dođu u kontakt sa zaraženom osobom ili predmetom.
Pored šuge u Hercegovačko-neretvanskoj županiji od zaraznih bolesti posljednjih dana bilježi se veći broj zaraženih virusom gripe. U siječnju je tako zabilježeno 119 osoba oboljelih od gripe od čega ih je čak 107 u Konjicu. Početkom godine zabilježen je i povećan broj oboljelih od varičela, od ukupno 163 oboljela njih 129 registrirano je u Mostaru.
Iako u Zavodu za javno zdravstvo HNŽ-a nemaju registriranih oboljelih od virusa gripe A (H1N1), poznatijeg kao svinjska gripa, dr. Ivo Curić, šef Odjela za infektivne bolesti KBC Mostar tvrdi kako je u Mostaru trenutačno hospitalizirana jedan osoba sa sumnjom na zarazu virusom A (H1N1).
Prema riječima doktorice Jelene Ravlije, šefice Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH, zaraza gripe je trenutačno slabog do srednje jakog intenziteta, prave epidemije još uvijek nema.
“Trenutačno su aktualni H1N1, H3N2 i B virus”, kazala je Ravlija. Iako je dosada najopasniji bio virus A (H1N1) liječnici tvrde kako virus H3N2 stvara težu kliničku sliku nego virus svinjske gripe.
Prema Ravlijinim riječima do sada težih posljedica nije bilo. Ravlija se ovoga puta osvrnula i na epidemiju žutice koja je prije nekoliko dana proglašena u Bijeljini.
“Epidemija žutice u Bjeljini je vjerojatno lokalnog karaktera. Ona se proširila najvjerojatnije zbog činjenice da se prenosi dodirom, pa onda do usta rukom. Temelj svega je loša higijena”, navodi Ravlija. Ona je ovom prilikom isključila mogućnost epidemije širih razmjera.
“Epidemija širih razmjera bi bila ako bi virus došao u vodu, ali teško da je taj scenariji moguć. Kada je u pitanju šarlah. To je sezonsko oboljenje i normalan je za ovo doba godine”, poručila je Ravlija.
Zabrinjavajuća je činjenica da u 21. stoljeću u zemlji koja je na pragu Europe haraju bolesti karakteristične za zemlje trećeg svijeta.
Bljesak.info
