Što je artritis?
Artritis je upalna reumatska bolest koja se ubraja u skupinu mišićnokoštanih bolest, koje su jedan od glavnih uzroka radne nesposobnosti u cijelom svijetu, te vodeći uzrok izgubljenih radnih dana u Europskoj uniji. Oko 100 milijuna Europljana boluje od mišićnokoštanih bolesti što je jednako cjelokupnoj populaciji Belgije, Njemačke i Austrije. Ova upalna bolest najčešće zahvaća zglobove šaka i stopala te vrlo brzo dovodi do radne i funkcionalne nesposobnosti. Češće obolijevaju žene, uglavnom se javlja u dobi između 20. i 40. godine života. Okidač reumatskog artritisa je kombinacija nekoliko čimbenika, među kojima su nenormalni autoimuni odgovor, genetska predispozicija, virusna ili bakterijska infekcija, te loša prehrana. Kod reumatskih bolesti dolazi do razaranja kostiju i hrskavice što je praćeno oteklinama i bolnošću zglobova. Jednom postavljena dijagnoza često je i doživotna te uvelike umanjuje kvalitetu života oboljele osobe, te može dovesti do značajne invalidnosti.
Kako prepoznati artritis?
Rano otkrivanje bolesti je iznimno važno jer se uništenje zglobova odvija ubrzano u početku bolesti. Ukočenost i bolovi u zglobovima i mišićima nisu rijetki kod gotovo svakoga od nas, no, ako potraju nekoliko tjedana, svakako treba posjetiti liječnika. Naime, takve tegobe mogu biti izazvane reumatoidnim artritisom koji nerijetko počinje polagano tako da bolesnik osjeća ukočenost pojedinih zglobova nakon razdoblja mirovanja, najčešće ujutro nakon spavanja, ali i nakon duljeg sjedenja. Jedan od prvih simptoma reumatoidnog artritisa može biti i nespretnost pri uobičajenim svakodnevnim radnjama. Zakočenost zglobova obično popušta razgibavanjem. Česti su simptomi reumatoidnog artritisa bolovi i otekline zglobova na rukama i nogama. Zahvaćeni zglobovi mogu biti topliji od okoline, a koža iznad zglobova može biti crvena. Najčešće su zahvaćeni zglobovi na šakama i zapešću te stopalima i gležnjevima. Koljena, laktovi i ramena su također često zahvaćeni, a zglob kuka je vrlo rijetko zahvaćen u reumatoidnom artritisu. Treba otići na pregled kod reumatologa koji pomoću određenih testova, laboratorijskih pretraga krvi i drugih pretraga (ultrazvuk, magnetska rezonanca) može ustanoviti promjene na zglobovima i propisati terapiju. Točan uzrok ove bolesti još uvijek nije poznat, a rehabilitacija uz zdrave stilove života ima važnu ulogu u liječenju.
Terapija i vježbanje
Budući da se još uvijek ne zna točan uzrok, za reumatski artritis, nažalost, još nema niti pravog lijeka. Iako su biološki lijekovi koji čuvaju površine zglobova i pomažu vraćanju radne sposobnosti registrirani i kod nas, nedostupni su bolesnicima zbog visoke cijene. Od gotovo 85 tisuća oboljelih od mišićno-koštanih odnosno upalnih reumatskih bolesti u Hrvatskoj, nešto manje od šest tisuća kandidati su za biološku terapiju, no nedostupna im je zbog visoke cijene. Važno je voditi računa o prehrani te konzumirati povrće bogato željezom poput kelja, brokule i cvjetače te meso i ribu uz svježe voće i žitarice punog zrna. Potrebno je smanjiti unos crvenog mesa, te izbjegavati kofein, duhan i bijeli šećer. Boravak na svježem zraku i suncu također djeluje blagotvorno. Tjelesna aktivnost je izuzetno važna za osobe oboljele od reumatskih i mišićno-koštanih bolesti. Redovno, umjereno vježbanje poput plivanja, aerobika, bicikliranja ili džogiranja može usporiti napredovanje artritisa, tvrde stručnjaci. Preporuka je da pacijenti s artritisom lagano vježbaju dvaput tjedno po 30 do 40 minuta, ali da se pritom ne bave odbojkom, nogometom, rukometom ili tenisom jer to za njihovu bolest nije korisno. U pravilu, oboljeli od artritisa manje vježbaju zbog boli. Lagana tjelovježba, međutim, može smanjiti tu bol jer potiče proizvodnju tekućine u zglobovima.
