U istraživanju čiji su rezultati objavljeni u žurnalu “Lanset – planetarno zdravlje“, naučnici ukazuju na to da klimatske promjene postaju sve veće opterećenje za društvo i da bi svaki drugi Evropljanin mogao da osjeti posljedice, ukoliko ne bude kontrole emisija štetnih gasova i ekstremne temperature.
Prema predviđanjima zasnovanim da neće biti smanjenja emisija štetnih gasova niti poboljšanja u politici za smanjenje utjecaja ekstremnih klimatskih uslova, broj smrtnih slučajeva povezanih sa utjecajem vremena u Evropi porast će sa 3.000 godišnje, koliko je zabilježeno između 1981. i 2010. godine, na 152.000 godišnje između 2071. godine i 2100. godine.
– U 21. stoljeću, klimatske promjene su jedna od najvećih globalnih prijetnji po ljudsko zdravlje i njihov štetni utjecaj na društvo bit će sve više povezan sa katastrofama izazvanim ekstremnim vremenskim uslovima – kaže zvaničnik iz Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije u Italiji Đovani Forcijeri, koji je koautor studije.
Prema njegovim riječima, ukoliko ne bude hitnog reagovanja na globalno otopljenje do kraja vijeka, gotovo 350 miliona Evropljana godišnje moglo bi biti izloženo štetnim klimatskim ekstremima. U studiji je vršena analiza utjecaja sedam najštetnijih vrsta katastrofa povezanih sa vremenskim uslovima – toplotni i hladni talas, šumski požari, suše, riječne i priobalne poplave te olujno nevrijeme u članicama EU, uz Švicarsku, Norvešku i Island.
(avaz.ba)
