Cijeli tjedan obilježit će paklene temperature. Posebno vruće bit će u kontinentalnoj Hrvatskoj, gdje će živa u termometru ponegdje dosegnuti i do 40 stupnjeva.
Najgore razdoblje kreće sredinom tjedna. Od srijede će temperatura u brojnim hrvatskim gradovima biti viša od 35 stupnjeva, dok će u nekoliko njih dosegnuti sve do 40. Prema sedmodnevnoj prognozi DHMZ-a, Zagreb će idućeg vikenda biti na oko 40 stupnjeva, kao i Beli Manastir, Đakovo, Osijek i mnoga druga mjesta u Slavoniji. Takva strašna vrućina pogodit će i Karlovac, Knin, Hrvatsku Kostajnicu i Ilok.
Noći neće donijeti potrebno osvježenje. Narednih dana bit će teško spavati, prognoziraju meteorolozi. Noći će biti neugodne i sparne, ponegdje se temperatura neće spuštati ispod 25 stupnjeva.
UV indeks idućih će dana biti vrlo visok. Na karti DHMZ-a vidljivo je kako će narednih dana on biti vrlo visok, zbog čega se savjetuje kloniti se sunca u vrijeme najgorih vrućina.
U narednim danima slijedi opasan toplinski val koji može biti opasan za zdravlje.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao je nedavno upozorenja i preporuke za zaštitu od vrućina.
Na vrućini se krvne žile šire, čime se snizuje tlak. Mijenja se i zgrušavanje krvi pa zbog česte dehidracije dolazi do lokalne tromboze, a noge natiču jer tekućina zaostaje u donjim dijelovima tijela. Kod naglih promjena temperature može doći do infarkta, dok UV zračenje na koži može uzrokovati opekline, rak kože te ubrzano starenje kože i slabljenje imunosustava.
Zbog visokih temperatura lako možete doživjeti toplinski udar, koji se ogleda u iznenadnom kolapsu cijelog organizma. Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao je nekoliko važnih upozorenja i savjeta.
Neke od preporuka za ponašanje tijekom vrućina
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine ta da vam boja urina bude svijetla
Pijte redovito negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju. Možete se samo osvježiti tako da u ustima rastopite kockicu, dvije leda. Dehidraciju od vrućina izbjegnite uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po 1 do 2 žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.
Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)
Osobe koje rade na otvorenom (npr. građevinski radnici) se trebaju češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti 1 i 1/2 čašu vode svakih 30 minuta.
Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke.
Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.
Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako biste izbjegli akumulaciju topline od tijela.
Jedite češće male i što vodenastije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. smoothie ili spravite laganu juhu, da organizmu vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.
Rashladite dom
Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima.
Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža.
Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu.
Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslijepodnevno sunce. Rasprostrite mokre ručnike u prostoriji. No, ne zaboravite da se time povećava vlažnost zraka.
Ako imate klima-uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Podesite temperaturu tako da ne bude niža od 7˚C od vanjske.
Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti zdravstvene tegobe vezane uz velike vrućine. Pomoći će, međutim, bržoj izmjeni zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete svoj dom.
Naposljetku, valja ponoviti da je važno piti dovoljno tekućine, jer znojenjem gubimo više tekućine, čime dolazi do dehidracije i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca.
