Epidemija je proglašena u općini Gradiška s 12 oboljelih, Kozarskoj Dubici s 5 oboljelih i Kostajnici sa 7 oboljelih, a osim toga, zabilježeni su i sporadični slučajevi – po jedan u Banjoj Luci, Kotor Varoši i Prijedoru.
Broj oboljelih u Federaciji znatno je manji.
– U 2017. godini Zavodu za javno zdravstvo FBiH prijavljeno je šest slučajeva te bolesti, po jedan slučaj na području Hercegovačko-neretvanskog i Sarajevskog kantona , dva na području Zeničko-dobojskog i dva slučaja na području Srednjobosanskog kantona – rekli su za Večernji list iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.
Što znači da broj oboljelih od te bolesti u BiH iznosi 33.
– Situacija je u suštini pod kontrolom, ali trebamo znati da je “mišja groznica” prirodno žarišna infekcija, bolest koja se prenosi s miševa i pacova na čovjeka. U ovom razdoblju, od kraja aprila do sada, došlo je do aktiviranja poznatih i nepoznatih žarišta, a tome je doprinijelo toplo vrijeme, pa je u ovoj godini došlo do enormnog povećanja populacije glodavaca. Događa se to povremeno u cikličnim intervalima pa je do infekcija došlo kod osoba koje se bave poljoprivredom ili im je poljoprivreda dodatna djelatnost u potkozarskim i selima u podnožju Prosare – rekao je za Blic Radovan Bratić, specijalist epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo RS-a.
Slučajevi bolesti u RS-u bili su laki do srednje teški, odnosno nije bilo teških slučajeva.
– Kada se kaže “mišja groznica”, ljudi odmah pomisle na velike pacove koji šire tu bolest. Ali stanje je znatno drugačije. Upravo najveću opasnost predstavljaju mali miševi koji prelaze preko namirnica kao što su jagode, špinat, odnosno svega što raste na zemlji, po tome uriniraju i tako dovode do situacije da ljudi mogu biti zaraženi. Ali to nije kraj problema. Ljudi nedovoljno peru te namirnice, ne peru ruke nakon boravka u prirodi i dovedu se u situaciju da se zaraze – objašnjavaju stručnjaci.
Znači, cijeli problem bi mogao biti izbjegnut samo kada bi bilo malo više higijene. Bitno je naglasiti da se infekcija ne prenosi među ljudima.
