bolest (foto:cure.ba)
‘U globalnom kontekstu gledano, može se reći da napredak u medicini rezultira poražavajućom ironijom: ljudi danas lakše izbjegavaju preranu smrt, ali žive duže i bolesniji su.’, kaže se u priopćenju kojim je najavljena studija ‘Global Burden of Disease Study 2010’, koju su zajedničkim snagama izradili Institut za zdravstvena mjerenja (IMHE) i Sveučilište u Washigtonu, prenosi tportal. Rezultati ove studije su objavljeni u trobroju časopisa The Lancet, a njeni autori tvrde kako je riječ o spisu koji nudi ‘novi pogled na najveće svjetske zdravstvene izazove’, kao i velikim promjenama koje su se u svijeti bolesti odnosno zdravlja dogodile od 1990. godine do danas. Od tada je, između ostaloga, svijet postao značajno stariji, a djeci danas nije najveća prijetnja pothranjenost i smrtonosne infekcije u najmlađoj dobi (s izuzetkom subsaharske Afrike), nego konzumiranje ‘nezdrave hrane’ u prevelikim količinama.
To pokazuju i brojevi, pa je tako 1990. godine od glasi umrlo u svijetu 2,3 milijuna djece, dok je u 2010. godini taj broj iznosio ‘samo’ 860 tisuća. Najviše ljudi na svijetu u 2010. ubio je povišen tlak (9, 4 milijuna), nakon toga pušenje i njegove zdravstvene posljedice (6,3 miliona), dok je na trećem mjestu alkohol, od kojega je umrlo oko 5 milijuna ljudi. Pozitivne su se promjene odigrale kada je riječ o trajanju ljudskog života – primjerice, djevojčica rođena 1970. Je mogla očekivati da će u prosjeku živjeti 60 godina, dok se djevojčica rođena 2010. može nadati prosječnom životnom vijeku od 73,3 godine. U istom je vremenskom razdoblju skočio i prosječni životni vijek muškaraca za 19 posto, s 56,4 godine na 67,5.
No, stručnjaci koji su izradili ‘Global Burden of Disease Study 2010’ upozoravaju da duži životni vijek znači i duži život s bolešću, kao i da je razlika u trajanju života između bogatih i siromašnih dijelova svijeta i dalje jednako velika kao prije 40 godina. Tako najduže u prosjeku žive Japanke, čak 85,9 godina, dok najkraći životni vijek imaju Haićani – tek 32,5 godine! Žene na Haitiju su malo sretnije, te mogu u prosjeku očekivati život u trajanju od 43,6 godina. Najveći skok u trajanju života se pak dogodio na Maldivima, gdje se prije u prosjeku živjelo oko 50 godina, dok se danas muškarci mogu nadati da će u prosjeku proslaviti svoj 77., a žene 80. rođendan.
Razlike u ekonomskoj moći se reflektiraju i na zdravstvene slike pojedinih nacija, pa se može primijetiti da na Zapadu ljudi umiru od neprenosivih bolesti, poput raka ili dijabetesa, dok se u zemljama u razvoju mnogo više umire od infekcija, posebice na afričkom kontinentu.
cure.ba
