Indija (Foto: Cure.ba)
Tradicionalni lijekovi i prakse, poput pijenja umirujućeg biljnog čaja ili kuhanja s posebnim začinima mogu se učiniti nevažnim, no naučnici tvrde kako upravo te male stvari mogu uzrokovati velike razlike stoga ih nije na odmet isprobati i u vlastitom domu, prenosi tportal.hr.
Panama
Norman Hollenberg, profesor na prestižnom Harvardu, proveo je pet godina proučavajući indijansko pleme Kuna koji piju pet ili više šoljica neobrađenog kakaa na dan te je otkrio da su, u uporedbi s ostalim stanovnicima Paname, koji piju industrijski kakao siromašan hranjivim tvarima, manje izloženi riziku od raka, moždanog udara, dijabetesa te srčanih bolesti. Kuna Indijanci svoju otpornost i duži životni vijek u određenoj mjeri svakako mogu zahvaliti flavanoidima u kakau, jakim antioksidansima koji pogoduju kardiovaskularnom sustavu.
Recept: Napitak koji je zdrav za srce pripremite tako da pomiješajte malo meda i kašiku čistog kakao praha (flavanoidi se često uklanjaju iz obrađenog praha) u šolji toploga mlijeka.
Japan
Japanci žive duže od gotovo bilo kojeg drugog naroda na svijetu, a mnogi se pitaju u čemu se krije tajna njihove dugovječnosti. Naučnici smatraju da se njihova tajna krije u idealnoj težini. Naime, upravo Japanci imaju najmanju stopu pretilosti na svijetu. Jedan od njihovih trikova za kontrolu kalorija je kulturna praksa poznata pod imenom hara hachi bu, što znači jedenje do sitosti od otprilike 80 posto. Naime, Japanci u širokom luku izbjegavaju prejedanje i jedenje iz dosade te prestaju jesti i prije nego su se najeli do sita. Ta njihova praksa ima čak i naučno uporište, naime kada je želudac 100 posto pun, naš mozak to još uvijek ne zna te traži još hrane koja nam zapravo nije potrebna.
Recept: Pokušajte hranu žvakati 20 puta prije nego li ju progutate. Sporo žvakanje i jedenje sprečava prejedanje te lakše prepoznavanje osjećaja sitosti.
Rusija
Biljka zlatni korijen ili artički korijen raste na visokim nadmorskim visinama na području Arktika te predstavlja tradicionalni ruski lijek koji se koristi za liječenje bolesti poput infekcije, depresije pa sve do poremećaja živčanog sustava i visinske bolesti. Ova vrlo otporna i adaptogena biljka ima antistresno, antioksidativno i antidepresivno djelovanje, jača imunitet, tjelesnu izdržljivost i memoriju te pomaže tijelu da se prilagodi stresu. Naučne studije pokazuju kako doista može potaknuti izdržljivost i raspoloženje, a umanjiti stres i umor.
Recept: Korijen ove biljke pokušajte pronaći u prodavnicama prirodne hrane te od njega skuhajte šolju čaja kada god osjetite veću dozu stresa.
Holandija
U Holandiji bicikli predstavljaju uobičajen oblik svakodnevnog prevoza. Gotovo trećina putovanja u Holandiji se ostvaruju na dva točka, a svaki državljanin Holandije svakodnevno pedalira 2,4 kilometara. Statistike iz 2010. godine pokazuju kako zahvaljujući vožnji na biciklima Holanđani žive i do 14 mjeseci duže.
Recept: Nekoliko puta sedmično na posao se uputite biciklom ili jednostavno u vožnji uživajte u slobodno vrijeme. Naučnici tvrde kako je 30 minuta vožnje biciklom najmanje tri puta sedmično umanjuje rizik od obolijevanja od dijabetesa, srčanih bolest te nekih oblika karcinoma.
Indija
Veliki postotak indijskih jela u sebi sadrže začin curry. Upravo curry prah u sebi ima kurkumu, začin koji se hiljadama godina koristi kao medicinsko sredstvo. Novo provedena istraživanja pokazuju kako kurkuma može pomoći u prevenciji Alzheimerove bolesti zbog svog antioksidanskog i protuupalnog djelovanja. Naime, kurkuma jača imunološki sustav te pomaže u blokiranju i uklanjaju plaka na mozgu. Upravo zbog djelovanje kurkume u Indiji je izmjerena najniža stopa obolijevanja od Alzheimerove bolesti.
Recept: Na svoj meni uvrstite više povrća i piletine začinjenih curryjem te ih pripravljajte barem jednom sedmično.
Grčka
Studija iz 2007. godine otkrila je tajnu legendarne i mitske grčke snage. Naime, istraživanje provedeno nad 23 hiljade osoba pokazalo je kako se dugovječnost i snaga grčkoga naroda krije u tradicionalnoj siesti. Naime, u uporedbi s odraslima koji ne prakticiraju siestu, oni koji se u poslijepodnevnim satima odmore na 30 minuta barem tri puta na tjedan i do 37 posto manje su izloženi riziku obolijevanja od srčanih bolesti.
Recept: Ukoliko vaš svakodnevni raspored ne dopušta poslijepodnevno odmaranje, pokušajte barem tokom vikenda prakticirati siestu.
cure.ba
