Hrana (foto: cure.ba)
Liječnici upozoravaju da je zimi dvostruko veća učestalost srčanih napada, lakše dolazi do postoperativnih komplikacija, dolazi do napada astme i glaukoma. Istodobno se kod djece kao sezonska bolest često javlja noćni kašalj i gušenje uzrokovano virusima (u blažem), ili bakterijama (u težem obliku).
Jedno od stanja koje prethodi slabljenju imuniteta i generira plodno tlo za razvoj brojnih akutnih bolesti tokom zime, poznato je pod nazivom hipotermija ili pothlađivanje.
Postoje brojne predostrožnosti koje treba poduzeti da bi se izbjeglo dovođenje u stanje kad tjelesna temperatura padne do opasno niskih vrijednosti. Hrana i piće, jednako tako, kao i u normalnim uslovima i kod hipotermije može pogoršati, odnosno jako poboljšati stanje organizma. Stoga nije naodmet kratko se prisjetiti uloge nekih nutritivnih komponenti u osiguravanju dovoljnih energetskih tvari koje svojim metabolizmom zagrijavaju organizam.
Ugljikohidrati tijelu služe kao najbrži i najlakši izvor energije. Složene ugljikohidrate nalazimo u žitaricama, krumpiru, mahunarkama, voću, riži, tijestu, a jednostavne u sastavu običnog šećera ili saharoze. Složeni ugljikohidrati u tijelu se postepeno razgrađuju i kontinuirano prelaze u krv, pa su dugoročni izvor energije. Stoga ih je poželjno konzumirati u svakom obroku tokom hladnijih dana, piše Jutarnji.
Za razliku od ugljikohidrata, proteini ili bjelančevine su građevne i funkcionalne jedinice našeg organizma. U ishrani treba podjednako uzimati i bjelančevine iz namirnica životinjskog porijekla: nemasno crveno i bijelo meso, riba i mliječni proizvodi, te iz namirnica biljnog porijekla: mahunarke, proizvodi od soje i žitarice. Uravnoteženom, raznolikom prehranom osigurat će se tijelu dovoljna količina ugljikohidrata i bjelančevina, pa će se organizam vrlo brzo oporaviti.
Važno je naglasiti i da se u mesu mišića, crvenom mesu, nalazi veća količina biotina, koenzima Q10, koji je neophodan za pravilan rad i održavanje staničnih ciklusa koji učestvuju u stvaranju i davanju energije. No, meso uz biotin sadrži i veće količine karnitina, važnog za obnovu mišićne moći i izdržljivosti. Uz to, valja još jednom naglasiti da se u dobrom bifteku ili ramsteku može naći najkvalitetnije željezo, koje se iz hrane putem crijeva lako resorbira u krv. Meso je ujedno izvor najlakše raspoloživih aminokiselina, neophodnih za izgradnju imunoglobulina i stanica imunološkog sistema. Ta je namirnica i jedan od najboljih izvora cinka, minerala neophodnog (važnog) za stanični metabolizam, posebice za pravilno sazrijevanje stanica koje se suprotstavljaju virusima. Stoga valja naglasiti koliko je neke namirnice pogrešno izbaciti iz prehrane, pa time organizam uskratiti za život važnih i neophodnih makro i mikronutrijenata.
cure.ba
