Moguće posljedice su vremenski ekstremi kakvi dosad nisu zabilježeni – poplave, suše, vrućine, hladnoće…
– Moje predviđanje je da će led na Arktiku nestati, odnosno da će se led u septembru ove godine zadržati u jednoj oblasti, i to na prostoru manjem od milion kvadratnih kilometara, kaže profesor Peter Wadhams s Univerziteta Cambridge.
– Čak i da led ne nestane u potpunosti, vrlo je vjerovatno da će ovo biti rekordno niska godina. A, ako se to ne desi ove godine, do toga će doći naredne godine, smatra Wadhams.
– Topljenje leda odnosi se na centralni dio Arktika i Sjeverni pol, dodao je on.
Vjeruje se da je Arktik posljednji put ostao bez leda prije oko 120.000 godina. Vrtoglavo zagrijevanje polarnog regiona povezano je s ekstremnim vremenskim prilikama kao što su “bomba ciklona”, poplave u Velikoj Britaniji, i tornada van sezone u SAD.
I led na sjevernoj obali Rusije, ove godine je smanjen, pa je more znatno toplije. Manje morskog leda znači i da je površina Zemlje tamnija, pa tako apsorbira više sunčeve energije.
– Kada se led povlači, to mijenja cijelu situaciju. Ljudi imaju pravo da budu zabrinuti zbog topljenja leda jer to za sobom vuče i druge posljedice, objašnjava profesor Wadhams.
S druge strane, profesor Jennifer Francis, s američkog Univerziteta Rutgers, ipak, skeptična je po pitanju predviđanja profesora Wadhamsa. Ona smatra da bi se to moglo desiti između 2030. ili 2050. godine. No, priznaje da se stručnjaci suočavaju s veoma neobičnom situacijom na Arktiku i dodaje da su količine leda bile rekordno niske u prvih pet mjeseci ove godine, te da to veoma zabrinjava.
