Ilustracija (Foto: Cure.ba)
Postoje mnogi razlozi zašto lažemo – da bismo prekrili nešto, da se spasimo neke, u tom trenutku neprijatne situacije, da sačuvamo samopouzdanje…
Istrazivači sa univerziteta u Amsterdamu i Biršebi proveli su istraživanje, tačnije, eksperiment u kojem su učestvovale dvije grupe ljudi koji su bacali kockice. Jedna grupa bila je ograničena vremenom, dok druga nije. Naime, bacali su kockice za novac. Što je bilo više kockica, veća je i novčana nagrada bila. Tako je jedna grupa za 20 sekundi morala da kaže koji je broj dobila.
Budući da naučnici nisu znali koje su brojeve bacali, mogli su da primojete i dođu do zaključka da su učesnici lagali.Upoređivali su njihove odgovore sa odgovorima iz grupe″poštenog ″ bacanja bez laži. Grupa koja je bila vremenski ograničena uglavnom je lagala kako bi prijavili veći broj kockica. Dakako, lagali su i oni koji su bili oslobođeni vremenskog pritiska, ali u znatno manjoj mjeri.
Šaul Šalvi jedan od istraživača objasnio je da ljudi obično znaju da je loše da lažu, samo im treba vreme da postupe ispravno.
Druga istraživanja pokazala su da iskrenost ima svoju dobrobit i to ne samo u očuvanju prijateljskih nego i emotivnih odnosa. Iako će nam istina donijeti mnogo više prednosti, ipak se prije odlučimo za laži. Prema istraživanju, u prosjeku ljudi slažu 11 puta sedmično.
cure.ba
