Mars (Foto: Cure.ba)
– Mars je u primitivnoj fazi tektonskih ploča. To nam daje uvid u to kako je možda izgledala rana Zemlja i može nam pomoći da razumijemo kako su nastale ploče na Zemlji – izjavio je geolog An Jin, profesor UCLA za Zemlju i svemirske nauke i jedini autor nove studije.
Jin je otkrio tektonske ploče na Marsu tokom analize stotinjak satelitskih fotografija sa letjelice “Odisej” i Marsovog izviđačkog orbitera. Svega desetak slika otkrilo je Marsove kontinentalne ploče.
Jin je ranije sprovodio geološka istraživanja na Himalajima i Tibetu, gdje se dijele dvije od sedam glavnih Zemljinih ploča.
– Kada sam proučavao satelitske slike Marsa, mnoga obličja su izgledala kao sistemi rasjeda koje sam vidio na Himalajima, Tibetu i u Kaliforniji, uključujući geomorfologiju – rekao je Jin.
On je uočio veoma glatku, ravnu stranu zida kanjona, kakva može da se napravi samo rasjedom i strmu liticu, koja izgleda kao one u Dolini smrti u Kaliforniji, koja je nastala na isti način. Mars ima linearnu vulkansku zonu, koja je tipični proizvod pomijeranja tektonskih ploča.
– Takvih obličja nema ni na kojoj drugoj planetu u našem Solarnom sistemu, izuzev Zemlje i, sada, Marsa – istakao je Jin.
Na površini crvene planete nalazi se najduži i najdublji sistem kanjona u Sunčevom sistemu – Vales Marineris, odnosno Marinerova dolina, koja je ime dobila po Marsovom orbiteru Mariner 9, koji ju je otkrio između 1971. i 1972. godine. Dugačka je skoro 4.000 kilometara, oko devet puta duža od Velikog kanjona u Sjedinjenim Američkim Državama.
Naučnici su četiri decenije “lupali glavu” o tome kako se formirala, navodeći da je možda u pitanju neka velika pukotina koja se otvorila.
– Nisam očekivao da ću otkriti tektonske ploče, ali što sam više proučavao fotografije sve više sam shvatao da je Mars uvelike drugačiji od onog što naučnici pretpostavljaju o njemu. Uvidio sam da je ideja o velikoj pukotini pogrešna. To je, u stvari, granica ploča sa horizontalnim kretanjem. Ovo je pomalo šokirajuće, ali dokazi jasno govore – objasnio je Jin.
Dvije ploče koje dijeli Vales Marineris pomjerile su se oko 150 kilometara horizontalno, jedna u odnosu na drugu. Kalifornijski rasjed San Andreas, granični spoj dvije Zemljine ploče – sjevernoameričke i pacifičke – pomjerio se otprilike dva puta toliko. Međutim, i Zemlja je otprilike dva puta veća od Marsa, pa Jin tu podvlači paralelu.
Jin je dvije ploče na Marsu nazvao Sjeverni i južni Vales Marineris.
– Zemlja ima veoma isprekidanu koru, pa njena površina ima mnogo ploča. Mars je manje izlomljen i možda je na putu da postane više, ali je on manji i ima manje termalne energije da pokrene te procese pa oni idu veoma sporo. To je možda razlog što Mars ima manje ploča nego Zemlja – kaže Jin, dodajući da crvena planeta ima klizišta koja pomjera rasjed, udaljavajući ih od njihovog izvora.
Neke misterije i dalje postoje, uključujući koliko duboko ispod površine su smještene Marsove ploče, ali Jin ukazuje da četvrta planeta od Sunca možda ima drugačiju formu tektonskih ploča, koje se pomjeraju sporije nego Zemljine. Jin sumnja da Mars ima više od dvije ploče.
Jin takođe misli da i na Marsu ima potresa.
– Rasjed je vjerovatno i dalje aktivan, ali ne svaki dan. Budi se s vremena na vrijeme, tokom veoma dugih perioda – možda svakih milion godina ili više – ističe on.
cure.ba
