Halit i Berguzar (foto: cure.ba)
Stotine medija iz 70-ak zemalja zatražili su od njega intervjue, no Ergencovi menadžeri odbijaju sve redom uz istu ispriku: Halita očekuju snimanja novih nastavaka “Sulejmana Veličanstvenog”, a zatim, kako su rekli, odlazi na dulji godišnji odmor sa suprugom i sinom. Tek kad se vrati, odgovarat će na novinarska pitanja. No ono što je imao za reći, poručio je preko svojeg profila na Facebooku, na kojem je također pokazao ljudsku i građansku hrabrost te se usprotivio autoritarnoj politici premijera Recepa Tayyipa Erdogana.
Već u ranom djetinjstvu naučio je biti buntovnik
Onima koji ponešto znaju o dosadašnjem životnom putu 43-godišnjeg Halita Ergenca, jasnije je zašto seizložio pred vodenim topovima i suzavcem kojim policija rastjeruje demonstrante te zajedno s Bergüzar marširao u prvim redovima protestnih okupljanja koja su najprije bila usmjerena protiv rušenja stabala i gradnje trgovačkog centra u Gezi Parku u središtu Istanbula. Već u djetinjstvu Halit je naučio biti buntovnik. Rođen je 30. travnja 1970. u Istanbulu, u obitelji u kojoj je otac Sait bio također poznati turski glumac. Prije nego što se proslavio glumeći u kazalištu, a zatim i na filmu, Halit je u mladosti radio svašta, pa čak i prodavao papuče na tržnici kako bi zaradio za život, a već tada je s neizbrušenim glumačkim talentom uspješno zavodio žene. No nije bio samo talentiran za glumu.
Najprije se okušao u književnosti i napisao nekoliko knjiga, a zatim se proslavio i kao kompozitor. Halit je jednom i sam rekao da je upravo svestrani otac utjecao na njegov život i obojio ga živopisnim bojama.
Rivalitet i međusobno dokazivanje oca i sina
No u djetinjstvu Halit i nije bio pretjerano sretan odnosom između oca i majke. Kao mlađe dijete, jer Halit ima i stariju sestru koja se rodila s poteškoćama u razvoju, često je svjedočio svađama između roditelja koji su se razveli kad je išao još u osnovnu školu. No zadržali su pomalo čudan odnos, pa je otac s vremena na vrijeme boravio u obiteljskom domu unatoč razvodu, kao svojevrsna vizita. Budući da su oba roditelja voljela književnost, Halit je uz njih zavolio literaturu i čitao knjige koje su ga poučile o međuljudskim odnosima, slobodi, ljubavi i pravednosti – vrijednostima koje je cijenio i otac Sait.
Nakon njegove smrti 2008. godine, Halit je rekao da mu je čuvanje tih vrijednosti otac ostavio u naslijeđe i da ih on smatra svojom obavezom.
Gluma je bila izbor njegova oca, Halit je htio biti inženjer
U mladosti, kao i u svakom odnosu oca i sina, i u njihovu je postojala doza rivalstva i međusobnog dokazivanja. Upravo zbog trzavica među roditeljima, Halit je nakon završetka srednje škole odlučio postati inženjer. More je oduvijek doživljavao kao izazov i mogućnost za bijeg od kuće, pa je zato i upisao Tehnički fakultet – smjer pomorstvo i brodogradnja.
– U našoj zemlji srednjoškolci završavaju školovanje sa 17-18 godina, prepuni su energije i imaju mnogo ideja u glavi koje žele realizirati. To je bio slučaj i sa mnom. Htio sam raditi nešto s čime nisam bio inficiran. Gluma i književnost bili su izbor mojeg oca, a ja sam htio krenuti sasvim drugim putem i izgraditi potpuno drugačiji život. Jedan dan tata mi je rekao: ‘Ali sine, taj talent koji imaš nema nikakve veze s pomorskim inženjerstvom. Zašto ne razvijaš svoje talente? Zašto s njima ne gradiš karijeru?’ – prisjetio se slavni turski glumac.
Halit nije htio ni čuti. I izdržao je tako čak dvije godine. A onda se upisao na Glazbenu akademiju Mimar Sinan i počeo studirati operu. Tajio je to od oca iduće dvije godine. Već je dao gotovo sve ispite s druge godine, kad je konačno priznao ocu da nikad neće zaploviti na brodu kao član posade.
– Naravno da mu nisam htio odmah priznati da je bio u pravu. A kad sam mu rekao da upisujem treću godinu opere, on mi je ravnodušno odgovorio: ‘Ti zbilja ne znaš što bi sam sa sobom!’. Rekao je to samo da bi me još jednom testirao jesam li siguran u svoju odluku. A nisam bio. Zaključio sam da ni to nije za mene pa sam uzeo satove plesa i zainteresirao se za mjuzikl – govori.
Naravno, drugi studij Ergenç mlađi odlučio je i sam financirati pa je tako u slobodno vrijeme radio kao kompjutorski operater i – poput oca – prodavač, pa i preprodavač karata, no ubrzo je počeo i nastupati.
‘Nisam htio biti tatin sin, želio sam izgraditi svoje ime’
Naime, slavna turska pop-pjevačica i plesačica Ajda Pekkan, koja je u Turskoj desetljećima imala status apsolutne ženske pjevačke zvijezde, prva je primijetila njegov talent i angažirala ga da joj bude prateći vokal. Iskustvo nastupa na pozornici bilo mu je neprocjenjivo važno za daljnju karijeru koja se sve više vezala uz teatar. Naime, prvu ulogu dobio je 1996. godine u Dormen kazalištu, i to u mjuziklu “Kralj i ja”, a slijedila je adaptacija poznatog brodvejskog hita “Kiss Me, Kate” te još nekoliko predstava.
A onda se 90-ih počela u Turskoj pokretati mašinerija televizijskih sapunica. Nakon dvije takve serije i dva igrana filma u kojima je odigrao veće uloge, Halit se još nije mogao odlučiti za kazalište ili film. Stoga je otputovao na dodatno usavršavanje u New York. Jedan od razloga ponovno je bio otac. Kad je već krenuo njegovim stopama, odlučio je karijeru graditi sam, a ne na njegov račun.
– U počecima glumačke karijere puno sam se puta naslušao jednog te istog pitanja – pa zašto nam nisi rekao da si Saitov sin? Pitao me to i direktor Dormen teatra nakon što sam počeo dobivati uloge na audicijama. Ali ja doista nisam želio biti ‘Saitov mali’. Htio sam izgraditi vlastito ime i istražiti mogu li uspjeti bez njegove pomoći i protekcije.
Nije mogao naći bolje mjesto za istraživanje od New Yorka. Počeo je ponovno od nule. Prvi put je otputovao da bi 12 dana gledao samo mjuzikle, a drugi put s namjerom da ostane. Među ostalim interesantnim zanimanjima u biografiji ima upisano da je u Americi bio dostavljač, konobar, pa barmen u kazalištu, a zatim i zabavljač na dječjim rođendanskim partyjima na koje bi dolazio prerušen u robota. No sve je to bio trnovit put koji je završio konačno i ulogom u mjuziklu “Adventures of Zak”. Nakon godinu dana shvatio je da živi na egzistencijalnome minimumu, počeo je i piti, te shvatio da polako, ali sigurno propada. A onda su ga pozvali da se vrati u Tursku i odigra neku ulogu.
Odmah je prihvatio ponudu. Vratio se u Istanbul, i to najprije na film, a zatim i u kazalište, ali ovaj put u dramske predstave. Nakon desetak odigranih uloga dobio je ponovno ponudu da zaigra i u jednoj TV seriji. I tako je 2006. prihvatio ulogu Onura u “1001 noći”. Serija će rezultirati velikim preokretom kako na privatnom, tako i na profesionalnom planu. U to vrijeme Ergenc je već bio u vezi s devet godina mlađom, poznatom turskom glumicom Gizem Soysaldi.
Prohodali su nakon što su se slučajno vidjeli u nekom restoranu. Ona je bila s prijateljicom kad joj je konobar donio komadić papira na kojem je pisalo “Volio bih vas upoznati”. Poruku je poslao Halit, a njegovim plavim očima Gizem nije mogla odoljeti iako je od prvog trenutka bila sumnjičava. Svejedno, veza je završila brakom 2007. godine. Veliki uspjeh serije i smrt Halitova oca 2008. godine bili su, prema Gizeminu mišljenju, dva glavna razloga zbog kojih je njihov zajednički život završio krahom nakon samo šest mjeseci. No pravi razlog bila je 12 godina mlađa glumica Bergüzar Korel koja je u “1001 noći” glumila Šeherezadu. Njezina biografija podsjeća na Halitovu. I ona je, kao i Halit, odrasla u glumačkoj obitelji. Otac Tandju Korel bio je također velika glumačka zvijezda, a umro je 2005. godine, baš uoči prve klape serije u kojoj će Bergüzar ponovno, nakon mnogo godina, sresti Halita – u seriji partnera, a u privatnom životu bivšeg partnera, čovjeka s kojim je nekoć bila u kratkoj vezi. I ona je završila Mimar Sinan Univerzitet, a već tijekom studija doživjela i prvi profesionalni neuspjeh.
Naime, na jednoj audiciji na drugoj godini Akademije nije dobila ulogu jer, kako su joj rekli, traže nekog puno zanimljivijeg. To ju je toliko potreslo da je iduću godinu dana odbijala sve uloge i pozive na audicije. Uloga Šeherezade i njoj je bila prva velika rola koja joj je, kao i Halitu, donijela međunarodni uspjeh. Nakon kratke veze s Ergençom, Bergüzar se zaručila za baletana Tana Sagturka, no sve se promijenilo u prosincu 2008. godine.
Zajedničko poslovno putovanje u Pariz zbližilo je ponovno Halita i Bergüzar. Ljubav je bila toliko eksplozivna da je nije spriječila ni Gizemina trudnoća. Nakon što je shvatila da Halit neće ostati s njom, Gizem je pobacila, a Halit joj je nakon razvoda isplatio oko 250 tisuća turskih lira, odnosno oko milijun kuna. Već godinu dana poslije Bergüzar i Halit su se vjenčali, odmah poslije završetka snimanja serije.
Obiteljski život nastavili su u jednoj od prvih rezidencijalnih naselja u Istanbulu, u dvokatnici površine 150 četvornih metara, a ondje su dobili i prinovu. Sinčića Alija Bergüzar je rodila u veljači 2010. godine, baš kad se Halit počeo pripremati za drugu veliku ulogu u životu – ulogu Sulejmana Veličanstvenog. Očito, uloge povijesnih turskih vođa bile su mu suđene jer je iste te godine iz produkcije izašao i film o životu prvog predsjednika Republike Turske, Mustafe Kemala Atatürka, u kojoj je upravo Halit igrao “oca nacije”.
I Bergüzar se nakon porođaja brzo vratila svojim obavezama. Nakon slave koju joj je donijela uloga Šeherezade, ponude za nove poslove nisu bile upitne. Tako je odmah dobila ulogu u novoj sapunici “Beskrajna pjesma” koja se dvije godine snimala u tamošnjem ljetovalištu Cesma. Ali s početkom snimanja “Sulejmana Veličanstvenog” počeli su i problemi u njihovu braku. Na setu se kao Halitova partnerica pojavila prelijepa Meryem Uzerli u ulozi Hurem. Njihove scene u kojima izmjenjuju nježnosti bile su dovoljne da Bergüzar izgubi živce. Možda i ne bez razloga.
Hurem je izazvala lavinu ljubomore i krizu u braku
Ako je Bergüzar bila tri godine mlađa od prve Halitove supruge Gizem, Meryjem je bila pak godinu dana mlađa od nje. Osim toga, prisjetila se da je i njihova veza počela na setu i da Halit nije previše mario za činjenicu da je Gizem u drugom stanju. Sve to proganjalo je Bergüzar i iz nje je konačno provalila lavina ljubomore. Tim više što je Meryem imala puno toga zajedničkog s Halitom. Osim što glumi, odlično govori engleski i njemački te izvrsno pleše. Ono što je dodatno otvorilo Bergüzarine stare rane i podsjetilo je na već zaboravljeni neuspjeh jest činjenica da su producenti Meryem izabrali među stotinama kandidatkinja iz Turske, Nizozemske, Njemačke i Bugarske. Sve je kulminiralo odlaskom kod bračnog savjetnika i napetostima među slavnim glumačkim parom, pa je i sam Halit otvoreno govorio o tome da je njegova mlađahna supruga doista vrlo ljubomorna osoba i da teško podnosi kad ga na ekranu vidi kako izmjenjuje nježnosti s partnericama sa seta.
Zato je čak i sama prihvatila manju ulogu venecijanske udovice, grofice Monice Terresse, samo kako bi imala Halita na oku. Navodno joj ni to nije bilo dovoljno pa je čak i na snimanju znala prirediti pokoji ljubomorni ispad. Halit pak u svakom trenutku smiruje svoju mladu i energičnu suprugu, a o njihovoj ljubavi i danas tvrdi da im je bila suđena.
– Nisam učinio ništa da bih osvojio Berguzar, bili smo prijatelji sedam godina i ljubav se jednostavno dogodila. Bilo nam je suđeno. Među nama nije bilo nikakvih igara – rekao je Halit naglasivši kako im se ljubav nije dogodila pred kamerama jer su pred njima uvijek glumili.Priznao je i da nije baš uporan muškarac.
– Ako volim neku ženu, a ona mene ne, tu se ništa ne može učiniti – smatra Ergenc i dodaje kako se ponekad posvađa sa suprugom, što je normalna stvar u svakom braku, a svoje probleme uvijek rješavaju razgovorom. Berguzar s njime doista nije lako jer se “Sulejman Veličanstveni” ovoga trenutka prikazuje u 64 zemlje i u svima njima žene luduju za njezinim suprugom. Nakon što je u ovim demonstracijama posljednjih tjedana iskazao svoj slobodarski duh, pravdoljubivost i hrabrost, postao je još veća zvijezda jer je svoju slavu iskoristio u humane svrhe. I nije to učinio prvi put. I on i Bergüzar često se uključuju u razne humanitarne akcije, a ovaj put zajedno su se uključili i u demonstracije protiv rušenja stoljetnog parka u središtu Istanbula, koji su se s vremenom pretvorili u proteste za veće građanske slobode. No ipak slobodno vrijeme Halit uživa provoditi s njihovim trogodišnjim sinčićem Alijem.
Njegovim rođenjem, kako je jednom rekao, prestao je biti samoživ te brinuti o sebi i svojem životu. Shvatio je da postoji netko tko je mnogo važniji, a to je upravo maleni Ali.
Dok uživa sa sinom u naručju, nema mjesta ljubomori
– Disciplinirani sam muškarac i zato ću u odgoju sina pokušati biti strog otac. Ali kad imaš dijete, ponekad je teško slijediti vlastita pravila, ali moraš u tome ustrajati koliko god će se on možda buniti protiv toga – kažeHalit koji je u djetinjstvu bio sanjar.
A sve dok uživa s njim u naručju, ljubomorna Bergüzar ne mora brinuti za vjernost fatalnog supruga koji stalno ističe kako bi želio s njom imati još djece. Na žalost mnogih njegovih obožavateljica.
24sata.hr
