Ova sposobnost da odrede ko je tačno posalo zvučni signal nikada nije zapažena kod bilo koje druge vrste životinja i od ključnog je značaja za uspješno parenje u ovom zalivu. Naime, delfini mužjaci širom svijeta sklapaju saveze za parenje. Ovo nekada dovodi do ispoljavanja mračne strane ponašanja kod delfina − kada se grupa mužjaka sastaje da bi silovali ženku, koja očigledno pokušava da pobjegne. Međutim, ovi savezi se češće javljaju kako bi se drugi mužjaci držali podalje od određenih ženki, piše “Redinfoportal“.
Istraživanja delfina koji žive na zapadnim obalama Australije pokazala su da što je savez veći to delfini mužjaci imaju više potomaka, ne samo kao kolektiv, već i po jednom članu. Ovakav savez fascinantan je biolozima zato što su mužjaci drugih vrsta rijetko kad blisko povezani, a takođe i zbog teoretskog modela sebičnih gena. Doktor Stefani King (Stephanie King), koja radi na Univerzitetu Zapadne Australije, željela je da prouči komunikacionu ulogu u održavanju ovih saveza koji mogu da traju decenijama. Snimala je zvučne signale delfina u Zalivu morskih pasa koristeći podvodne mikrofone. Delfini su poznati po tome što imaju posebnu vokalizaciju po kojoj ih drugi prepoznaju. Kada se ovi zvuci snime i puste ponovo, delfin će drugačije odgovoriti na sopstveni signal, što ukazuje na to da mogu prepoznati svoje ime.
Kod drugih vrsta koje takođe imaju zasebne signale, oni se modifikuju kada postanu dio grupe, što može značiti da im se individualni identitet asimiluje u kolektivni. U časopisu “Current Biology”, King izjavljuje da delfini koje je ona posmatrala ne rade ovo. Naime, ova vrsta delfina (bottlenose dolphins), koja stvara dugoročna partnerstva za saradnju ili saveze, održava sopstvene vokalne karakteristike, ili imena, što im omogućava da prepoznaju svoje prijatelje, ali i suparnike u društvenoj mreži. King dodaje da ovo omogućava delfinima da prate ili održavaju nevjerovatnu društvenu mrežu kooperativnih odnosa.
Međutim, važno je pomenuti da se ovi rezultati vjerovatno ne mogu primijeniti na drugim mjestima. Iako su istraživanja dua-mužjaka na Floridi otkrila zajedničke signle, delfini u Zalivu morskih pasa prikazuju razne vrste ponašanja koje nikada do sada nisu zapažene u svijetu, niti među drugim delfinima, niti među drugim životinjama. Drugi delfini stvaraju saveze od dva-tri i, u nekim rijetkim slučajevima, četiri člana.
U Zalivu morskih pasa prvi nivo saveza od dva ili tri člana dešava se kod ženki. One to čine tako što trljaju peraja jedna o drugu i plivaju sinhronizovano, time ispuštajući oksitocin. Drugi nivo saveza podrazumijeva veće grupe od 14 članova, koji se mogu pozvati u pomoć ako dođe do takmičenja sa suparničkim savezom, koji će pokušati da im ukrade ženku. Ovaj drugi nivo uključujue odloženu saradnju. Da bi ovo djelovalo, King navodi da je potrebno znati sa kim su sarađivali kao i kakav je kvalitet interakcije među njima. Može proći više mjeseci, pa čak i godina, da se dug otplati. Stoga je veoma bitno prepoznati imena lokalnih delfina.
King je za “IFLScience” izjavila da je socijalna kompleksnost Zaliva morskih pasa najvjerovatnije rezultat visoke gustine naseljenosti, kao i plitkih voda koje život u krdu čine lakšim.
Ovo novo saznanje o delfinima daje nam jedan drugačiji pogled na životinjski svijet koji nikada ne prestaje da nas fascinira.
