Ševala Hodžić, supruga poznatog televizijskog voditelja Fikreta, još u pubertetu se suočila s teškim zdravstvenim stanjem. Međutim, nikada nije dopustila da ono određuje ostatak njenog života. Počela se intenzivno baviti sportom, promijenila je način ishrane, a sada je i studentica nutricionizma. U razgovoru za “Azru” otvorili smo mnoga poglavlja njenog života, a ona nam je dala savjete za sve one koji se žele kvalitetno hraniti i sačuvati svoje zdravlje.
– U šesnaestoj godini doživjela sam moždani udar. Tada sam morala da donesem jednu jako važnu odluku u svom životu, da li da dopustim da bolest kontrolira ostatak mog života ili da ja preuzmem kontrolu nad svojim životom i svojim stanjem. Tada još nisam ni slutila da će zdrava ishrana biti ta koja će da promijeni cijeli moj život. Uz Božiju pomoć, pomoć roditelja, te uz mnogo strpljenja, danas se osjećam bolje nego ikada i imam kontrolu nad svojim zdravljem, koliko je to u mojim rukama – kaže Ševala na početku razgovora.
Kada ste počeli izučavati nutricionizam?
– Budući da je, nažalost, situacija na području medicine takva da bolesnike nakon moždanog udara šalju kući na rehabilitaciju, te ih stavljaju na teret najbližima, odlučila sam da sama pronađem put ozdravljenja. Počela sam da izučavam i čitam razne knjige iz oblasti nutricionizma u kojima sam tražila odgovor za popravak svog stanja. Kada sam nakon nekoliko godina došla u stanje gdje sam osjetila da sam uspjela ostvariti svoje ciljeve i povezati se sa svojim tijelom tako da mogu čitati signale koje mi šalje, odlučila sam se da pomognem i drugim ljudima. Upisala sam nutricionizam, divnu granu nauke koja ne samo da približava čovjeka pravilnoj ishrani, već ga i uči kako da sluša svoje tijelo, te se poveže s njim.
Šta je najvažnije što ste kroz studiranje naučili o ljudskoj ishrani i što biste svakome savjetovali da primjenjuje?
– Najvažnije što sam naučila je postojanje takozvanog bioindividualizma. Ne postoje dvije potpuno jednake osobe na svijetu kojima će odgovarati potpuno jednaka dijeta ili potpuno jednak način vježbi. Ne mogu dovoljno puta naglasiti koliko je bitno da slušate svoje tijelo i šta vam ono govori. A šta to, zapravo, znači? To znači da ako nekome odgovara da ima veći obrok od tri jaja i dvije kriške hljeba za doručak, ne znači da će i vama isto odgovarati. Bitno je da ne odustajete od toga da spoznate šta je idealno za vaše tijelo i zdravlje.
Kažu da je doručak najvažniji obrok, koji biste recept Vi preporučili?
– Riječ ‘breakfast’ ( breaking the fast) znači da dolazi do prekida noćnog posta, tijelo je u potrazi za novom energijom. Energija koju unesemo za doručak u vidu obroka određuje itekako ostatak dana. Studije su pokazale da izbor pravog doručka može umanjiti glad i žudnje za slatkišima, te poboljšati opće zdravlje i smanjiti rizik od pretilosti. Tijelu neposredno nakon buđenja nedostaje tekućine, tako da najbolja stvar koju možete učiniti jeste popiti veliku šolju vode sobne temperature u koju ćete dodati sok od pola limuna, kako bi pomogli tijelu da se očisti i alkalizira. Neka vaš doručak bude obilan hranom bogatom bjelančevinama, kao što su jaja, orašasti plodovi, cjelovite žitarice s orašastim plodovima, te voće s niskim GI (glihemijskim indeksom).
Budući da živimo u svijetu brzine, najbrži način da unesete hranljive nutrijente u organizam za doručak je putem smootheja. Tako ćete unijeti dovoljno tekućine, proteina i vlakana koji će vas držati dovoljno vremena sitim. Većinu jutara počinjem sa smoothejem, a najdrži mi je onaj sa špinatom, borovnicama, avokadom ili kokosovim uljem, chia sjemenkama ili lanenim sjemenkama, bademovim mlijekom, bademovim puterom ili drugim orašastim plodovima, te s prahom spiruline ili chlorelle.
Šta biste preporučili da se konzumira između obroka, imate li neki prijedlog zdravih grickalica?
– Grickalice neka se baziraju na voću i povrću, budući da je voće bogato vlaknima koja daju osjećaj sitosti i smanjuju glad. Voće uvijek treba kombinirati s orašastim plodovima kako bismo efikasno balansirali šećer u krvi. Najdraža grickalica mi je jabuka s bademovim puterom, heljdini krekeri ili batat s kefirom i orašastim plodovima.
Šta bi trebalo izbjegavati od namirnica u večernjim satima?
– Večernji obrok nikada ne bi trebao da bude poslije 19 sati ili najmanje dva, tri sata prije spavanja. Pri odabiru namirnica u večernjim satima bitno je pažnju posvetiti kvalitetnim životinjskim ili biljnim proteinima, povrću, te cjelovitim žitaricama. Ono što svakako treba izbjegavati jeste prejedanje za vrijeme večere, što se često dešava ako niste imali kvalitetne obroke u toku dana.
Danas nam se nudi mnoštvo ‘dijeta’ za mršanje, koje najčešće ne funkcioniraju. Koji režim ishrane biste Vi preporučili?
– Nekidan nam je profesorica na fakultetu postavila pitanje: ‘Šta je dijeta?’. Naš narod, nažalost, ima unaprijed formirane stavove o tome šta je to dijeta, pa onda dođemo u situaciju da se javljaju milion averzija prema ‘toj nekoj dijeti’. Moj odgovor na to pitanje je bio da je dijeta način ishrane. Dijeta nije nikakvo rigorozno uskraćivanje nekih namirnica ili ubacivanje drugih, već pronalazak balansa u ishrani.
Ono što je nauka i statistika pokazala jeste da je najpravilniji način ishrane onaj koji je bogat sezonskim povrćem i voćem, kvalitetnim životinjskim i biljnim proteinima, te cjelovitim žitaricama. Čarobni napitak ne postoji, iako marketinška industrija ulaže velike novce kako bi ljude ubijedila kroz razne šejkove i slično da ipak postoji.
Postoji jedna divna izreka koja kaže ‘the only way out is through’, dakle, jedini način izlaska iz situacije je proći kroz situaciju, tako da, kada je riječ o našem zdravlju i ishrani, prečica ne postoji.
Moj top recept: Hljebići od lanenih sjemenki
Moj omiljeni obrok je avokado s poširanim jajima na hljebu od lanenih sjemenki. Vrlo lako ga je spremiti.
Sastojci:
- 200 gr mljevenih lanenih sjemenki
- 2 kašike maslinovog ulja
- 1 kašika jabukovog sirčeta
- 1 kašičica praška za pecivo
- 2 jaja, te so
Priprema:
Pomiješajte sve sastojke, a potom stavite na papir za pečenje i u rernu na 220 stepeni 20-ak minuta.
Žvačite svoju hranu
Umjesto kafe za doručak ubacite zeleni čaj ili smoothie koji će vam dati energiju, te doručak koji će sadržavati hranu s niskim GI, kako ne bi došlo do naglog skoka glukoze u krvi, gdje ćete već nakon pola sata biti u potrazi za novog hranom. Pokušajte napraviti ručak koji ćete ponijeti sa sobom na posao, što će vam omogućiti da ne pravite loš izbor hrane, kao što su ručak u najbližem fast foodu ili buregdžinici. Pijte dovoljno vode, te stvorite sebi naviku da nosite flašicu sa sobom, a ako niste ljubitelj vode, onda jednostavno stavite mentu ili limun u vodu. Neka razmak između obroka bude najmanje tri sata, a isto tako neka vaš posljednji obrok bude tri sata prije spavanja. Obratite pažnju na to da kupujete, koliko je god moguće, domaću sezonsku hranu, te da izbjegavate konzerviranu i hranu koja u sebi sadrži rafinirane šećere. Žvačite svoju hranu. Kada jedete, onda samo jedite. Neka to bude vaša mala pauza, te se posvetite isključivo obroku, a ne mobitelu, gledanju TV-a… Postoji teorija da hranu treba da žvačemo najmanje 50 puta kako bi nam lakše bilo probaviti je, a ako vam to predstavlja problem, onda napravite jednostavni test s viljuškom gdje ćete izgnječiti hranu koju jedete, te brzina kojom je izgnječite, tom brzinom je trebate i ‘izgnječiti’ u ustima. Egida U šesnaestoj godini doživjela sam moždani udar. Tada sam morala da donesem jednu jako važnu odluku u svom životu, da li da dopustim da bolest kontrolira ostatak mog života ili da ja preuzmem kontrolu nad svojim životom i svojim stanjem.
