izvinjenje (foto:cure.ba)
Česte su međuljudske situacije kada neko nekim svojim postupkom utiče na to da se neko drugi loše osjeća. Iako ljudi često pripisuju drugome odgovornost za svoja neprijatna osjećanja i tvrde kako je ih je drugi uzrokovao, danas znamo da u stvarnosti to nije tako.
Između postupaka drugih ljudi i naših osjećanja ne postoji direktna uzročno-posljedična veza. Mi smo ti koji aktivno učestvujemo u nastanku određenog osjećanja tako što ponašanju druge osobe pripisujemo određeno značenje i određenu važnost. Ovo pripisivanje je subjektivno i često pogrešno.
Ljudi se razlikuju po tome kako razumiju isto ponašanje neke osobe, pa zato na isti postupak reaguju različitim osjećanjima. Kada tuđa ponašanja shvatimo kao uticaj, a ne kao uzrok, tada se mijenja predstava o odgovornosti za vlastita osjećanja: naša odgovornost raste, a tuđa se smanjuje.
Iako je svako odgovoran za svoja osjećanja, osjećanja drugih ljudi su veoma važna. Odgovorni smo za uticaj koji vršimo na druge, kao što su i oni odgovorni za svoj uticaj na nas. Zato je svako ljudsko društvo, svaka zajednica organizovana oko pravila da osjećanja drugih ljudi jesu važna, piše “Politika”.
Upravo time što prepoznajemo tuđa osjećanja mi drugim ljudima pokazujemo da su važni, da ih cijenimo, da prema njima imamo prijateljski odnos. A prijatelj vam ne želi da patite.
Kada neko procjeni da je nekim svojim postupkom uticao da se neko drugi loše osjeća, on prema toj osobi može zauzeti prijateljski ili neprijateljski odnos. Izražavanje žaljenja i izvinjenja je znak prijateljskog odnosa.
Izjaviti žaljenje znači da je nekome žao što je uticao da se drugi loše osjeća. Izjavljivanje žaljenja je čin saosjećanja sa drugim ali bez priznavanja krivice za nastanak tog lošeg osjećanja.
Drugim riječima, osoba pokazuje da joj nije bila namjera da drugog uznemiri, povredi ili izazove da se osjeća loše. Time ona svoj odnos prema osobi koja se osjeća neprijatno definiše kao prijateljski.
Za razliku od žaljenja, izvinjenje je izjava kojom neko priznaje krivicu, odnosno da je počinio grešku. Izvinjenjem se prihvata odgovornost za negativnu posljedicu te greške. Ono može da obuhvata i žaljenje, ali žaljenje isključuje izvinjenje.
Neprijateljski odnos se definiše pokazivanjem ravnodušnosti ili likovanjem nad tuđim neprijatnim osjećanjima. Izražavanje ravnodušnosti je signal da je drugi shvaćen kao nevažno, nebitno ljudsko biće.
Kada osoba pokazuje da joj je drago što se drugi osjećaju loše riječ je o antipatiji, većem stepenu neprijateljstva. Ravnodušnost je povezana sa prijezirom, a antipatija sa mržnjom.
Što je u zajednici više izjava žaljenja i izvinjenja, to je više prijateljskih odnosa – koji su nam svima danas veoma potrebni.
cure.ba
