U posljednje vrijeme internet su preplavili oglasi s uslugama nadogradnje noktiju koji su i do 50 odsto skuplji od instrukcija iz matematike, informatike, stranog jezika ili časova klavira.
Sociolozi širom BiH su zgroženi ovom činjenicom i tvrde da je to samo jedan u nizu pokazatelja sunovrata društva- pišu Nezavisne.
Slavo Kukić, profesor sociologije na Sveučilištu u Mostaru, ističe da je to pravi pokazatelj koliko se u ovom društvu ne cijeni intelektualni rad.
“Kad bi se gledalo koliko BiH u komparaciji sa drugim zemljama ulaže u nauku, onda bi se došlo do istog rezultata do kojeg se došlo tom vrstom komparacije. Nažalost, to je samo jedan od pokazatelja kako ovom društvu ne treba pamet”, kaže Kukić.
Duško Trninić, sociolog iz Banjaluke, naglašava da živimo u društvu u kojem nije poželjno biti obrazovan i pametan jer su na cijeni dobra zarada, lagodan život i uspjeh bez truda.
“Podjednaku odgovornost za to snose svi: od porodice, kao osnovnog stuba vaspitanja, preko medija, pa sve do obrazovnog sistema. Društvo je kapituliralo pred prostaklukom i vulgarnostima. Mladima su uzori starlete i kriminalci, a ne obrazovani ljudi”, upozorava Trninić.
Rajko Kuljić, profesor sociologije na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, ističe da se u postsocijalističkim društvima sve zasniva na interesu i da je interes identitet svega.
“U takvim društvima ljudima koji su vođeni takozvanim socijalnim kompleksom najvažnije je da imaju dobar automobil, stan i sjajnu zaradu”, smatra Kuljić.
Prema njegovim riječima, najveći društveni problem je problem obrazovanja. I profesori matematike, informatike, stranog jezika, klavira, čije su instrukcije jeftinije od usluga za uljepšavanje, smatraju da je ova pojava poražavajuća za društvo te mnogi od njih odlučuju čak i da napuste profesiju jer, kako kažu, ne žele da trpe poniženja i degradaciju struke.
Nebojša Ljubičić, profesor matematike iz Doboja, kaže da bi djeca danas radije bila poznati pjevači nego naučnici jer su svjesni da je za to potrebno mnogo manje truda i razmišljanja.
“Napustio sam prosvjetu, a i mnogobrojne kolege je napuštaju kako bi radili nešto drugo jer ne želimo i ne možemo da se nosimo sa pritiscima i nezahvalnošću koje doživljavamo svakodnevno jer su obrazovanje i nauka najmanje na cijeni”, priznaje Ljubičić.
Slobodan Mićić, profesor informatike iz Brčkog, smatra da je ova činjenica poražavajuća za društvo, te da to samo znači kako je našim ljudima nadogradnja noktiju prioritetnija od obrazovanja i znanja, što je jako loše po ovo društvo, a pogotovo za buduće generacije.
“Ja godinama nadograđujem nokte i ne vidim ništa loše u tome. Muškarci to cijene i vide, za razliku od nekih mojih poznanica koje su profesori, ali ih niko ne primjećuje jer se ne uljepšavaju”, ističe Banjalučanka Sanja Z.
