Žena (Foto: Cure.ba)
1. Upotreba insekticida uništava pčele.
Od 2005. godine veliki broj pčela zbrisan je sa lica zemlje, a ta brojka varira od 30 do 90 posto u zavisnosti od regiona. Ova brojka ne bi trebalo da nas mnogo čudi ukoliko uzmemo u obzir podatak da je upotreba ineksticida, pesticida koji se koristi protiv insekata, u istom periodu značajno povećana. Ipak, istraživači sa Harvardske škole za javno zdravlje (Harvard School of Public Health) nakon dugih ispitivanja, došli su do “šokantnog” zaključka – smanjenje broja pčela zaista može biti povezano sa povećanom upotrebom insekticida
2. Hoćete da smanjite agresiju? Pokušajte sa samokontrolom.
Da li ste se ikada pitali kako kontrolišete agresiju i napade bijesa? Da li ste ikada pomislili da li samokontrola ima ikakve veze sa tim? Ako jeste, ove godine dobili ste i zvaničnu naučnu potvrdu za to. Jedan istraživački tim objavio je ranije ove godine u časopisu “Current Directions in Psychological Science” rezultate svog višemjesečnog rada prema kojem su zaključili da se ljudi bore protiv agresiji zahvaljujući – samokontroli.
3. Lijekovi za krvni pritisak ne štite i od raka debelog crijeva.
Svojevremeno su se pojavila istraživanja da lijekovi za hipertenziju poznati kao beta blokatori mogu sniziti nivo hormona noradrenalina, poznatog i kao norepinefrin. To je, kod nekih životinja, dovelo do nastanka ćelija raka, pokazale su studije. Međutim, studija njemačkog Centra za istraživanje raka iz Hajdelberga pokazala je da beta blokatori ne štite crijeva od raka, iako niko ranije to nije ni problematizovao.
4. Da biste “mislili izvan kutije” probajte da mislite izvan kutije.
U želji da ispitaju kako funkcioniše onih koji razmišljaju malo nekonvencionalnije, slobodnije od drugih, odnosno “izvan kutije” (engleski izraz “think outside the box”), naučnici Singapurskog menadžerskog univerziteta sproveli su posve neobičan eksperiment: podijelili su volontere u dvije grupe od kojih su jedni izvjesno vreme proveli u kartonskoj kutiji, nakon toga su obje grupe rješavale test kreativnosti. Ispostavilo se da oni koji nisu bili u kutiji, zaista misle slobodnije i drugačije od onih koji su bili zarobljeni u kartonu.
5. Vagina se ne može uljepšati preko interneta.
Postoje različite stvari koje ljudi često ne rade na internetu – ne kupuju odijela, ne prosljeđuju mejlove sumnjive sadržine prijateljima samo zato što anonimni autor u tekstu poruke to zahtijeva. Međutim, izgleda da mnogi preko interneta kupuju sumnjive proizvode za uljepšavanje vagine. Ipak, istraživanje je pokazalo da se tu krije jedan (samo jedan?) problem – proizvođači ne nude dovoljno informacija o proizvodu, ili su one često netačne.
6. Monogamija smanjuje mnoge socijalne probleme u poligamnim kulturama.
Društva u kojima je poligamija opravdana, čak i tradicionalno poželjna, često upadaju u probleme. Univerzitet Britanske Kolumbije naveo je brojne slučajeve u kojima se supruge istog muža često takmiče međusobno, izazivajući brojne porodične probleme. Isti univerzitet istraživanjem je pokazao da u monogamnim društvima slični slučajevi nisu zabilježeni.
7. Praćenje kičmene moždine tokom operacije može spasiti pacijenta od paralize.
Na šta bi trebalo da obrati pažnju vaš hirurg kada vrši operaciju na dijelu tijela u blizini kičmene moždine? Između ostalog i na kičmenu moždinu? Trebalo bi, ziasta, tvrde naučnici Američkog kliničkog neuropsihološkog udruženja. Prema njihovim nalazima, ukoliko doktor prilikom operacije posebno pazi da ne povredi kičmenu moždinu, to vas može spasiti od paralize.
8. Zašto je starijim ljudima teško da čitaju sitna slova – sasvim nova studija
Ako ste mislili da je odgovor u tome što su slova sitna, grešite. Univerzitet u Lesteru angažovao je tim naučnika i zaključio da stariji ljudi teže čitaju sitna slova jer nikada nisu koristili tablet računare! Eto šta bi trebalo da kupite roditeljima za predstojeće praznike. Naočare očigledno nisu dovoljne.
9. Psi ne povezuju riječi sa predmetima onako kako to čine ljudi.
Ne postoji mnogo zabilježenih slučajeva različitih vrsta koje bez problema mogu da komuniciraju. Možda ste mislili da vas vaš pas često razumije kada mu se žalite nakon teškog dana, ali to nije sasvim tačno. Naime, naučnici sa britanskog Linkoln univerziteta pokazala je da pseći i ljudski mozak funkcionišu na različite načine. Oni su otišli i korak dalje, dokazujući da ljudski nazivi za predmete ne znače ništa psećem mozgu. Zaista nevjerovatno.
cure.ba
