Albert Einstein (Foto: Cure.ba)
Naime, Daum je krenuo od pretpostavke da velik broj ljudi ne razmišlja o tome KAKO uče. On tvrdi da većina pretpostavlja da nam učenje dolazi prirodno. Primjerice, nekog slušate u svakodnevnom razgovoru ili na predavanja i apsorbirate informacije. Daum tvrdi da nije tako. Što više starite to je učenje teže, a ako mozak punite informacijama, imate manje mjesta za nove ideje i misli.
Daum dodaje i da, kao neko ko vjeruje da čovjek mora učiti cijelog života, iz godine u godinu sve teže ostaje otvoren za nove ideje.
Prvi njegov savjet je da učenje nikad ne prestaje i da vaša želja za učenjem uvijek mora biti jača od želje da budete u pravu. Svijet se mijenja i nove se ideje pojavljuju svakog dana, a vi ih na neki način morate inkorporirati u vlastiti život kako bi ostali uključeni i relevantni. Ovo su, tvrdi autor, metode koje će vam pomoći da to i učinite:
1. Utišajte svoj unutarnji glas
Riječ je o glasu koji služi kao unutarnji komentar onoga što vam neko govori. To je glas koji iznosi vaše mišljenje o informacijama koje upijate. Štoviše, mnogima je lakše slušati taj unutarnji glas nego glas govornika, a upravo je to razlog zbog kojih vam mnoge važne informacije promiču. Fokusirajte se manje na to šta vaš mozak “ima za reći”, a više na govornika. Iznenadit će vas stvari koje čujete.
2. Svađajte se sami sa sobom
Ako ne možete utišati unutarnji glas, pretvorite ga u prednost. Svaki puta kad shvatite da vaš unutarnji glas “udara kontru” govorniku, stanite i pokušajte zauzeti drukčiji stav. “Predložite” svom mozgu sve razloge zbog kojih bi govornik mogao biti u pravu, a vi u krivu. U najboljem slučaju, otvorit ćete se za informacije koje vam se nude. A ako u tome ne uspijete, barem ćete ojačati vlastite argumente.
3. Ponašajte se kao da ste znatiželjni
Neki su ljudi po prirodi znatiželjni, a neki ne. Neovisno o tome u koju kategoriju spadate, ponašati se kao znatiželjna osoba može imati samo koristi. Sljedeći put kada upijate neke informacije, zapišite tri do pet važnih pitanja. Ako ste na predavanju, proguglajte pitanja kasnije. Ako ste usred razgovora, pitajte drugu osobu. U svakom ćete slučaju naučiti više, a smišljanje pitanja pomoći će vam prilikom stvaranja koncepata u mozgu.
4. Pronađite zrno istine
Nema koncepta niti teorije koja se pojavila “iz vedra neba”. Negdje u opširnom konceptu koji zvuči kao apsolutna budalaština nalazi se određeni aspekt koji je utemeljen na činjenici. Čak i u slučajevima kada ne možete prihvatiti određenu ideju, trebali bi pokušati identificirati zrno istine koje je dovelo do nje. Ponašajte se kao detektiv i donosite zaključke. Na taj ćete način povećati svoje vještine zaključivanja, a čak i poboljšati prvotni koncept.
5. Usredotočite se na poruku, a ne donositelja poruke
Ponekad se ljudi iz razgovora isključuju odmah na početku zbog osobe koja informacije prenosi. Neovisno o tome radilo se o dosadnom predavaču, neko ko vam je fizički neprivlačan ili nekog s kim ne dijelite mišljenje, osoba koja komunicira može utjecati na vaše učenje. Dakle, naučite kako odijeliti sadržaj od donositelja. Ponašajte se kao da ne poznajete osobu ili njegova uvjerenja i pokušajte informaciju sagledati objektivno. Ako je netko uistinu dosadan, pokušajte slušanje pretvoriti u igru.
cure.ba
