Postavlja se pitanje da li su do kraja informisane o svemu što carski rez donosi i koliko je želja da se izbjegne bol na porođaju zaista problematična, ako znaju da ih nakon carskog reza čeka poprilično bolan oporavak o kome im možda niko ne govori, a same se ne informišu. Još i pri tome na početku djetetova života često uopšte ne mogu kvalitetno brinuti o djetetu jer i same trebaju pomoć, piše “Index“…
Osjećamo zato potrebu da ponovo na jednom mjestu nabrojimo sve rizike carskog reza, u slučaju da on uistinu nije potreban zbog nekog hitnog stanja. Podaci su navedeni u knjizi “Gentle Birth – gentle mothering” autorice dr. Sarah J Buckley.
Carski rez može biti nužan u slučaju intervencije kojom se spašava život i majci i bebi, ali njegovo pretjerano korištenje bez potrebe prilično je zabrinjavajuće. Sljedeće informacije donosimo kako bismo razbili mit da je carski rez sigurniji od vaginalnog poroda i da bismo upozorili na nepotrebnu mjeru kada se doktori za njega odlučuju rutinski npr. nakon prvog carskog reza i trudnoće u kojoj je dijete okrenuto na zadak.
Rizici za majku
Visok postotak carskih rezova čini porod opasnim iz sljedećih razloga:
Rizik da će majka umrijeti nakon carskog reza je četiri puta veći nego nakon vaginalnog poroda, bez obzira na majčino zdravlje.
Rizik da će majka umrijeti nakon odabranog carskog reza (nema indikacija) je dva na 10.000 slučajeva, četiri puta veća nego nakon vaginalnog poroda.
20 do 40% žena imaju post-operativne komplikacije – najčešće su infekcije maternice, rane ili urinarne infekcije.
Ozbiljne infekcije poput zdjeličnog apscesa, septičnog šoka i zdjelične tromboembolije (krvni ugrušak) nisu rijetkost.
Jedna od 10 žena ima kirurški razdor (puknuće) maternice.
Australijska studija je dokazala šest puta veći rizik od postporođajne depresije tri mjeseca nakon hitnog carskog reza. To može biti posljedica ranog odvajanja mame i bebe.
Nakon carskog reza žene su manje zadovoljne svojim iskustvom porođaja; manje su sigurne u odnošenju prema bebi; umornije su (čak do četiri godine kasnije); vjerovatnije je da će ponovno biti hospitalizovane i manje je vjerovatno da će dojiti dijete.
Na funkciju dna zdjelice u manjoj mjeri utiče normalan fiziološki porod, ali u većoj mjeri utiče ako je porod završen forcepsom ili vakuum ekstrakcijom. Treniranje mišića dna zdjelice tokom ili nakon poroda može tu funkciju poboljšati u kratkom ili srednje dugom roku.
Istraživanje na velikom broju učesnika pokazao je da carski rez ne štiti dugoročno i značajno dno majčine zdjelice.
Rizik za buduće trudnoće
Majka se također izlaže značajnom riziku u svim budućim trudnoćama, uključujući:
Smanjenu plodnost.
Povećani rizik od vanmaternične trudnoće.
Povećani rizik od neobjašnjivih slučajeva mrtvorođene djece: otprilike dvaput češće kod žena koje su prethodnu trudnoću završile carskim rezom.
Povećani rizik od rupture maternice prije ili tokom poroda (otprilike 1 slučaj od 200), i dva do četiri puta više kad je porod indukovan ili stimulisan u nekom trenutku.
Rizik od problema s posteljicom (placenta praevia tj. predležeća posteljica); placentarna abrupcija kad dolazi do ranog odvajanja posteljice; placenta accreta, kada se posteljica ne može odvojiti, sve povećano za dva do četiri puta. Svi su ovi rizici potencijalno rizični i za život i povećavaju opasnost od smrti novorođenčeta. 7 do 15 puta je povećan rizik od hitne histerektomije nakon porođaja (odstranjenje maternice).
Povećan rizik od krvarenja nakon poroda, ozbiljne anemije, transfuzije krvi, ponovljenog carskog reza i infekcije, zbog svih spomenutih razloga.
Rizici za bebu
Bebe koje su rođene carskim rezom koji nije bio potreban izložene su brojnim rizicima i nepotrebnim intervencijama:
Carske bebe propuštaju aktivaciju organa i hormonskog ssistema koji se pokreću kad krenu trudovi, uključujući štitnjaču, nadbubrežnu žlijezdu, bubrege, pluća, crijeva, krvni i imunološki sistem.
Promjene u imunološkom sistemu traju najmanje šest mjeseci i promjene u crijevnoj flori (prijateljske bakterije) su stalne.
Gubitak placentarne transfuzije (kad krv i hranjive tvari prelaze od posteljice do bebe sve dok pulsira pupčana vrpca), što može doprinijeti problemima s disanjem i drugim problemima nakon porođaja.
Pet puta veći rizik od potrebe za intenzivnom njegom nakon poroda.
Povećan rizik od prijevremenog poroda; oko 10 posto beba je rođeno više od dvije sedmice prerano.
Povećan rizik od problema s disanjem nakon poroda: manji problemi su 6 puta veći u usporedbi s 3 posto kod vaginalnog poroda, čak i ako je porod bio u terminu.
Nakon carskog reza 1,6 posto beba treba respirator za ozbiljne dišne probleme u usporedbi s 0,3 posto kod vaginalnih poroda.
Plućna hipertenzija, od koje 40 do 60 posto zahvaćene djece umire, može utjecati na 3 do 5 od 1.000 djece rođene željenim carskim rezom (bez indikacija) u usporedbi sa 0,8 od 1.000 djece rođene vaginalnim putem.
Jedan do dva posto rizika za hirurškom ranom (slučajnim rezom djeteta) tokom operacije.
Rizici za bebu u svim porodima koji slijede nakon carskog reza uključuju: povećan rizik od prijevremenog poroda, niska porođajna težina, loše stanje na porodu i smrt, zbog svih prethodno navedenih razloga.
Bolji ishodi zbog carskog reza?
Brojne studije proučavaju ima li carski rez uistinu bolje ishode.
Pretjerano uplitanje porodničara na porodu. “Prisutnost visoko obrazovanog hirurga na fiziološkom porodu ja analogno situaciji u kojoj hirurg pedijatar služi kao dadilja zdravom dvogodišnjem djetetu.”
Zemlje s velikim brojem porodničara koji nadgledaju zdravu ženu imaju visok postotak carskih rezova, ali bez boljih ishoda (Australija, Kanada, SAD, Grčka).
Modeli zaštite koji podrazumijevaju manje korištenje tehnologije (centri s primaljama, kuće za porode, porodi kod kuće) su barem jednako sigurni, imaju manje intervencija i manji postotak carskih rezova, obično manji od 10 posto.
Razlozi za nepotreban carski rez
Majčin zahtjev nije uobičajen razlog za carskim rezom. Internacionalna istraživanja pokazuju da svega jedan do dva posto trudnica traži carski rez bez medicinski opravdanih razloga.
Žene koje preferišu carski rez obično su već imale carski rez ili su imale “užasno” ili “neugodno” iskustvo prvog poroda i naglašavaju “sigurnost za bebu” kao glavni povod.
Psihološki ishodi
Vaginalni porod je povezan s visokim nivoom najmanje četiri hormona zbog kojih se dobro osjećamo, što pridonosi lakšem povezivanju mame i bebe kao i njihovoj sigurnosti.
U istraživanju sa životinjama, ovi hormoni katalizuju instinktivno majčinsko ponašanje.
Majke koje su rodile carskim rezom imaju različite hormonske obrasce tri dana nakon poroda, što podrazumijeva dugoročne učinke na ovaj osjetljiv sistem.
Australijska studija pokazuje da žene nakon vaginalnog poroda općenito doživljavaju povećanje samopoštovanja, dok žene nakon carskog reza imaju veću vjerovatno doživjeti gubitak samopouzdanja.
Još uvijek se ne znaju suptilni, ali dugoročni učinci zbog lišavanja bebe potpunog procesa rađanja.
