beba (foto:cure.ba)
Djeca bi u toj vrsti oplodnje imala gene majke, oca i još jedne žene – donora.
Metoda liječenja sastoji se u tome da se stvaraju genetski modifikovani embrioni tako da se u jajašce majke implantiraju geni druge žene, koja nije prenosilac nasljednih bolesti.
Ova vrsta vantjelesne oplodnje trenutno je u fazi istraživanja u laboratorijama u Britaniji i SAD.
Ta metoda razvija se sa ciljem pomoći porodicama sa raznim neizlječivim nasljednim bolestima koje se prenose po majčinoj liniji i utiču na svako 6.500. dijete širom svijeta.
“To je neistraženo područje”, kaže Lisa Gardin, šef britanske kancelarije za ljudsku oplodnju i embriologiju (HFEA), koja je zadužena za istraživanje javnog mnijenja o ovom važnom i emotivnom pitanju.
Nove metode liječenja uticale bi na niz nasljednih bolesti poput smrtonosnih srčanih grešaka, bolesti jetre, poremećaja mozga, sljepoće i mišićnih bolesti.
Naučnici upozoravaju da medicina može ovakvim zahvatima zauvijek da promijeni prirodu ljudskog društva, te je potrebno pronaći ravnotežu između želje da se pomogne roditeljima da imaju zdravu djecu i mogućih uticaja na njih i društvo u cjelini.
Postoji bojazan da bi se ovakva metoda jednog dana mogla pretvoriti u stvaranje “beba sa potpisom”, tj. sa bojom kose i očiju po narudžbi roditelja.
Među pitanjima koja se postavljaju i ono je da li treba metodu izjednačavati sa donacijom organa i krvi ili, pak, sa donacijom sperme itd.
Posebno pitanje je kako bi se svi ti razni geni roditelja, ali i donatora odrazili na identitet djeteta.
U SAD su već rođena takva djeca, ali postupak nije bio radi sprečavanja nasljednih bolesti, već da pospješi umjetnu oplodnju.
cure.ba
