Danas sve više beba i djece ima problem sa atpijskim bolestima. Atopija se definiše kao genetska sklonost ka alergijskom reagovanju organizma. Obuhvata astmu, dermatitis (ekceme), alergije na nutritivne i inhalatorne alergene, alergijske rinitise. Nerijetko se sva ova oboljenja prepliću i javljaju kod iste osobe. Kod zdrave jedinke i organizma kod koje nema ove genetski uslovljene sklonosti ne dolazi do olakšanog stvaranja specifičnih IgE antitela na alergene iz okoline. Zato je alergološko testiranje obavezno kada postoji sumnja da je u pitanju atopija. Rizični činioci za ispoljavanje astme, ekcema, alergija, su nasljeđe, kratak period dojenja- manji od 8 mjeseci, česte virusne infekcije, naglo izlaganje alergenima u velikoj koncentraciji.
Povodom činjenice da danas sve više beba i djece ima problem sa ovim bolestima, novinarka “B92” Bojana Krstić razgovarala je sa Irenom Marković, strukovnom medicinskom sestrom iz oblasti medicinskih nauka, koja posjeduje ogromno iskustvo na polju dječijeg razvoja, socijalizacije, ishrane, njege i leijčenja, ne samo kroz teoriju nego i praksu. Irena na društvenim mrežama vodi grupu pod nazivom Zdrava beba kroz koju bezrezervno i sa velikom posvećenošću pomaže trudnicama i majkama u svim njihovim nedoumicama.
Zašto današnje bebe i djeca sve više oboljevaju od atopisjkih bolesti?
Porast broja oboljele djece je rezultat porasta alergijskih reakcija i povećane osjetljivosti sistema organa za varenje i disanje, kao i uslijed promjena u sredini. Porast broja djece koja imaju alergijske reakcije i generalno atopijsku konstituciju u direktnoj je vezi sa sve nižom stopom dojenja i sve rasprostranjenijom upotrebom kravljeg mlijeka odnosno formula generacijama unazad. Veliki je problem neadekvatna praksa dojenja u nekim porodilištima. Zato je Vlada Srbije donijela Uredbu o Nacionalnom programu podrške dojenju ove godine.
Na svijetu je svega 1-3% žena koje nisu u stanju da doje zbog urođeneog ili operacijama stečenog nedostatka mliječnih žlijezdi, zaostajanja dijela posteljice u matrerici nakon porođaja i oštećenja hipofize. Svaka druga majka može i treba da doji svoju bebu. Sljedeći važan činilac koji pogoduje razvoju atopijskih bolesti jesu sterilni uslovi sredine u kojoj borave bebe i djeca. U redu je biti čist, ali ne i sterilan.
Koja je najbolja preventiva da ne dođe do ove dijagnoze?
Svaka novorođena beba u normalnim okolnostima, bez obzira da li je porođaj bio prirodnim ili operativnim putem, u porodilištu treba da započne prvi podoj u okviru prvog sata, najkasnije drugog sata nakon rođenja djeteta, kao i da bude dojena na zahtjev od prvog dana kako bi dobila sav kolostrum iz majčinog mlijeka bez ikakvih dodataka drugih tečnosti i mlijeka (isključivo dojena).
Učestalost alergija i atopije je znatno niža kod dojene djece, simptomi su blaži, gotovo nikada burni i uglavnom se odnose na javljanje ekcema i rijetko krvarenje u stolici, vrlo rijetko dođe do razvoja astme. Alergije i atopija kod dojene djece rijetko imaju trajan karatker, uglavnom se povlače i nestanu mnogo ranije nego kod djece koja nisu dojena. Preporuka je takođe da bebe budu isključivo dojene u prvih 6 mjeseci i da se nemliječna, komplementarna ishrana uvede sa oko 6 mjeseci starosti djeteta. Zaključak SZO jeste da ne postoji nikakav objektivni razlog da se djeca ne doje isključivo u prvih 6 mjeseci, a to je posebno važno za djecu sklonu atopiji.
S obzirom na to da je atopija uglavnom genetski određena i da unaprijed znamo da je dijete u rizičnoj grupi za ispoljavanje atopije, preduzimamo opšte mjere kako bismo spriječili ili ublažili simptome atopije. Nacionalni vodič kliničke prakse za astmu u dječijem uzrastu, ljekari specijalisti i SZO ističu važnost mjera na sva tri nivoa prevencije. Trudnica i majka koja je atopičar ili ima sklonosti ka atopiji bi trebalo da ograniči unos mlijeka na 2dl dnevno i jaja na dva sedmično, da planira porođaj van sezone visokih koncentracija alergena (jesen i proljeće) i stroga zabrana pušenja.
Kada se rodi dijete sa visokom sklonošću ka atopiji, od velike je važnosti isključivo dojenje prvih 6 mjeseci od prvog dana rođenja, i nastavak dojenja dvije godine i duže uz ostalu raznovrsnu ishranu. Smanjivanje količine alergena, posebno grinja u prvih 6 mjeseci najprije uklanjanjem tepiha, zavjesa, prekrivača, vunenih tkanina iz prostora u kome beba boravi, redovno provjetravanje i usisavanje dušeka…
Ne izlagati dijete duhanskom dimu, kasnije uvođenje životinjskog mlijeka i jajeta u ishranu djeteta i eliminacija jaja iz ishrane kod djece koja imaju teži oblik ekcema. Tercijalna prevencija se zasniva na što ranijem liječenju dece sa sklonošću ka atopiji i astmi već nakon prve opstrukcije koja se javila prije kraja druge godine. Alergološko testiranje prick testom i odrđivanjem ukupnih i specifičnih IgE antitela je obavezno, a standard u dijagnostioci alergija na nutritivne alergene su eliminaciona dijeta i provokacija. Najčeće su udružene alergije na jaja, mlijeko, ribu, koštunjave plodove, soju i plodove mora i u dogovoru sa detetovim alergologom/pulmologom, majka koja doji takođe sprovodi restriktivnu dijetu bez ovih namirnica.
Šta je i kako se manifestuje atopijski dermatitis (ekcem)?
Atopijski dermatitis označava zapaljenski proces na koži koji zahvata epiderm i derm, hroničnog je karaktera i odlikuje ga svrab i suha koža bez sjaja, a u periodima kada je izražen koža postaje i vlažna. Zahvata područje obraza, brade, čela, spoljne strane butina i ruku, a može se javiti i na pregibima, u predjelu vrata i članaka.
Kako se tretira koža sklona ekcemu?
Zbog toga što je suha i izložena češanju, atopična koža je sklona infekcijama i propustljiva za alergene i agense koji je čine još podložnijom oštećenjima. Ovakvoj koži ne prijaju nagle promjene temperature, pregrijevanje i utopljavanje, znojenje. Opšte mjere se odnose na što manju upotrebu kućne hemije, kozmetike, duplo ispiranje veša i pranje bez omekšivača, često provjetravanje na 15 minuta, uklanjanje vunenih sintetičkih, akrilnih i poliamidnih tkanina zavjesa, tepiha i upotreba pamučnih tkanina za bilo koji kontakt sa dječijom kožom.
Kožu treba njegovati veoma blagim sredstvima za higijenu bez sapuna i alergena, uljanim kupkama i emolijentnim kremama kako bi bila hidrirana, manje suha i manje podložna čestim novim akutnim fazama. Temperatura vode za kupanje ne treba da prelazi 34 stepena, a samo kupanje ne treba da traje duže od 5 minuta. Kožu posušujemo tapkanjem i odmah nanosimo emolijentnu kremu koju možemo još dva puta tokom dana nanijeti na kožu u tankom sloju. Prije izlaska napolje, nanosimo emolijentnu kremu na otkrivene dijelove tijela u zimskom periodu. Sunce povoljno utiče na ekcem, ali oprezno izlažite dijete suncu, rano ujutru i kasno popodne. Morska voda ima povoljan uticaj na ekceme.
Koliko su kortikosteriodne kreme štetne za bebinu kožu?
Kortikosteriodene kreme treba izbjegavati obzirom da ekcemi imaju hroničnu tok, ali su pod kontolom dermatologa i pedijatra neophodne u fazama izraženih promjena na koži. Ekcemu u akutnoj fazi se često pridružuju i infekcije, pa se primijenjuju i antibioitici. Nikada nemojte samoinicijativno koristiti kortikosteriodne masti i kreme zato što njihova prekratka primjena može biti kontraproduktivna, a predugo korišćenje može narušiti zdravlje djeteta. Kortikosteriode nanositi u tankom sloju samo na predio zahvaćen lezijom.
Kako nastaje alergija na kravlje mlijeko i na koji način se manifestuje?
Alergen u kravljem mlijeku su njegovi proteini kojih ima oko 20 i dijele na kazein i proteine surutke. Ovi proteini se drastično razlikuju od proteina majčinog mlijeka, te od strane imunološkog sistema bebe bivaju prepoznati kao strani i štetni, uslijed čega započinje kompleksna reakcija stvaranja antitijela koja pokreću alergijsku reakciju. Najčešće se javlja kod djece sa atopijskom konstitucijom koja već imaju ekcem. Na postojanje alergije na proteine kravljeg mlijeka ne mora, a može da ukazuje, bljuckanje i povraćanje, GER, izraženi grčevi, dijareja sa i bez prisustva krvi u stolici, zatvor, česte opstrukcije (bronhitisi,bronhiolitisi,laringitisi…).
Rane alergijske reakcije koje se javljaju kod 60 posto alergične djece u prvoj godini života unutar 1 sata od konzumiranja mlijeka su korprivnjača, crveni pečati po koži i oko usta, otoci, povraćanje i pogoršanje ekcema sa opasnošću javljanja teških alergijskih reakcija kao što je anafilaktički šok. Ova djeca uglavnom imaju pozitivne kožne alergološke testove.
Odložene reakcije 45 minuta do 20 sati od unošenja mlijeka i kasne reakcije, nakon 24h, vezane su za povraćanje i proliv sa primesama krvi, pogoršanje stanja ekcema. Veći broj ove djece nema pozitivne kožne alergološke probe.
Vaš ključni savet za, ako ne spriječavanje, onda ublažavanje atopije?
Moj savjet svim trudnicama odnosno majkama koje imaju atopijsku konstituciju jeste da doje svoju djecu dvije godine i duže što je ujedno i preporuka SZO i generalni stav pedijatrije. Veliki značaj prevencije atopije jeste u započinjaju dojenja u okviru prvog sata nakon porođaja, kako bi beba pokupila mikrobe sa majčinog tela, kako bi se uspostavila laktacija i kako bi beba dobila sav kolostrum koji se luči u prvih 4-7 dana nakon porođaja. Kolostrum je prvo mlijeko koje se luči tokom boravka u porodilištu, a stvorilo se u dojkama još tokom trudnoće i spremno čeka porođaj i započinjanje podoja.
Bogat je antitelima koja štite bebu od infekcija i alergija, sadrži faktore koji pomažu sazrijevanje crijeva i spriječava pojavu alergija i netolerancija kod djece. Značajno je isključivo dojenje u prvih 6 mjeseci i nastavak dojenja na zahtev u cijeloj prvoj godini života djeteta uz ostalu zdravu, raznovrsnu ishranu.
