Čistoća je pola zdravlja, savet je koji važi za sve, a pogotovu za malu djecu. Međutim, ni pretjerana higijena nije dobra. Kako naći “zlatnu sredinu” i na koji način je najbolje kupati bebu, pitali smo primarijusa dr Goranu Isailovć, dermatologa, piše “Lepa & Srećna“.
– Beba i djeca kupaju se uljima za tuširanje dva do tri puta sedmično, ne češće. Kod djece koja imaju suhu kožu obavezno je mazanje preparatima za njegu kože poslije kupanja. Savremena sredstva za njegu sadrže prebiotske šećere i djeluju zaštitno na mikrobiom kože, čuvaju njenu pH vrijednost i regenerišu sopstveni kožni krem. Za bebe koje su sklone alergijskim oboljenjima gornjih i donjih disajnih puteva, savjetuje se već od rođenja do kraja treće godine izlaganje pljuvački psa, kao moćnom egzoantigenu koji podstiče imunološki sistem da proizvodi zaštitna, a ne alergijska antitijela. To ide u prilog hipotezi da je za djecu sa atopijskom konstitucijom nečistoća pola zdravlja – dermatolog.
Mikrobiom kože nekada čini i do 500 različitih vrsta mikroorganizama, koji tijesno sarađuju sa imunološkim sistemom kože.
– Kao što je mikrobiom crijeva važan za opšte zdravlje, i mikrobiom kože ne ispoljava svoje pozitivne efekte samo na koži već i na organizmu u cjelini. Mikrobiom dijelimo s ukućanima i dragim osobama, kao i s ekranom našeg mobilnog telefona. Pored toga što je ozbiljna konkurencija patogenim mikroorganizmima u borbi za hranljive materije, mikrobiom ima i sljedeću ulogu: pokriva ćelije kože spriječavajuci vezivanje patogenih bakterija, modulira imunološki odgovor u smislu stvaranja zaštitnih a ne alergijskih antitijela, proizvodi antimikrobne aktivne materije koje uništavaju patogene mikroorganizme i proizvodi protivupalne aktivne materije.
Oralni probiotici, zajedno s prebioticima za njegu kože, mogu biti moćni borci u primarnoj i sekundarnoj prevenciji kožnih oboljenja, jer djeluju zaštitno na mikrobiom kože – našeg nevidljivog ratnika.
Naročito u toku zimskog perioda, kožu direktno izloženu hladnoći, potrebno je mnogo češće mazati nego prati.
Pored djece, ovi savjeti važe i za odrasle, naročito za starije osobe, čija se koža teže oporavlja od svakodnevnog pranja i kod kojih se često javlja takozvani zimski svrab, prije svega, na potkoljenicama.
