U našoj zemlji mnogi očevi i ne znaju da im zakon omogućava da budu ti koji će biti uz svoje dijete u prvim mjesecima života i tako omogućiti svojoj supruzi da nastavi karijeru.
Nakon 42 dana propisano je da poslije porođja pravo na porodiljsko odsustvo može koristiti i otac djeteta, ako se roditelji tako dogovore, a radnik-otac djeteta ima pravo i na porodiljsko odsustvo u slučaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako iz drugih opravdanih razloga ne može da koristi porođajno odsustvo.
“Prema Zakonu propisano je da otac može koristiti pravo da nakon isteka porodiljskog odsustva, do jedne godine života djeteta ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, treće i svako slijedeće dijete ima pravo raditi polovinu punog radnog vremena do navršene dvije godine života djeteta, ako žena radi za to vrijeme u punom radnom vremenu“, kazala je šefica odjeljenja za socijalni rad i socijalnu zaštitu, Cica Pljevljak.
Također, jedan od roditelja i nakon isteka godine dana života djeteta ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do tri godine života djeteta, ako je djetetu, prema nalazu nadležne zdravstvene ustanove, potrebna pojačana briga i njega, te može da odsustvuje s posla do tri godine života djeteta, ako je to predviđeno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.
“Za vrijeme korištenja porodiljskog odsustva otac koji je u radnom odnosu ima pravo na naknadu plaće, u skladu sa Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom. Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice s djecom propisano je da naknada ženi-majci koja najmanje 12 mjeseci prije odlaska na porodiljsko odsustvo ima zaključen ugovor o radu ili rješenje o zasnivanju radnog odnosa i prijavu na obavezno osiguranje po osnovu radnog odnosa, utvrđuje se u iznosu 60 posto prosječne plaće, s tim da taj iznos ne može biti manji od najniže plaće u FBiH“, kazala je Pljevljak.
Očevima je zagarantovana mjesečna naknada bez diskriminacije u odnosu na majke, tako da ni njihova naknada plaće kod regulisanja ovoga prava ne može biti manja od najniže plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine i kreće se u rasponu od 369,60 do 425,04 KM mjesečno.
Na iznos naknade plaće uplaćuju se doprinosi PIO, zdravstvo i osiguranje od nezaposlenosti i izmiruju poreske obaveze u skladu sa zakonom.
