1. ‘Sve je moja krivnja’
Neki se roditelji nose s lošim ponašanjem okrivljujući sebe za skoro sve što dijete napravi, i ponekad mogu pasti i u depresiju. Istina je da je neku djecu jednostavno teže odgojiti. Dok djeca rastu, roditelji imaju veliku ulogu u oblikovanju njihovog karaktera, no neke su stvari izvan utjecaja.
Ne možete kontrolirati ono što se događa u učionici ili na igralištu, ne možete utjecati na prijatelje koje će izabrati ili na jedinstvenu osobnost vašeg djeteta. No, zapamtite, samokrivljavanje je destruktivno. Stoga, budite blagi prema samom sebi.
2. ‘To je samo faza’
Istina je da postoje ogromne razlike među djecom različitih dobi i osobnosti. Ali važno je i da roditelji prepoznaju da mnogi problemi u ponašanju nisu neizbježni i nisu nužni dio tipičnog razvoja djeteta.
Znači, objašnjavajući da je ispad bijesa vašeg dvogodišnjaka samo normalan dio razvoja, ignorirate poantu. Da, puno dvogodišnjaka imate će temper tantrum, ali ne svi. A djeca koja imaju česte ispade bijesa, nekad ih nikad ne prerastu.
Ako opravdavate agresivno ponašanje svog djeteta prema drugoj djecu u prakiću izjavama da je to samo faza, nedolično ponašanje neće nestati samo od sebe već će prerasti u problem. Suočavanje s lošim ponašanjem ranije bit će puno lakše i za djecu, ali i za roditelje.
3. ‘Radi to namjerno samo da bi me naživcirao/la’
Čak i ako to niste rekli, vjerojatno ste pomislili. No, malo djece s problemima u ponašanju, u stanju je objasniti razloge njihovih postupaka. Većina djece jednostavno ne zna zašto se loše ponaša. I bilo koje mlađe dijete imalo bi poteškoća objasniti svoje razloge riječima.
Vjerojatnije je da postoji nešto u načinu obiteljske komunikacije što je izazvalo problem, a ne da vas dijete namjerno izaziva. Možda postoji nešto što se događa u određeno doba dana koje ‘pokreće’ takvo ponašanje. Ili bi vaše dijete moglo biti gladno, umorno ili mu je dosadno.
