Posao (Foto: Cure.ba)
Na neke od njih su se više puta javljale i sagovornice Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva: Adisa Okerić Zaid, Almina Omeragić, Dušica Nikolić i Emza Fazlić. Sve četiri dijele slična iskustva: uprkos obrazovanju i iskustvu, nijedna nije uspjela dobiti posao, svaka je bar dva puta bila drugoplasirana i, nakon svega, one vjeruju da je bez „veze“ nemoguće proći konkursnu proceduru koju u ime institucija sprovodi Agencija za državnu službu (ADS).
Ne pomažu ni žalbe na neobjektivno ocjenjivanje članova komisije. Postojeća zakonska pravila ne dopuštaju mogućnost propitivanja odgovornosti pojedinačnih članova komisije – zbog čega su i na koji način ocijenili kandidate.
Mnogi od onih koji se javljaju na konkurse za državnu službu, kao i sagovornice CIN-a, se nakon prvobitnih frustracija vremenom pomire sa činjenicom da nikada neće dobiti posao u državnim institucijama.
Državna služba – posao za već zaposlene
Sarajka Almina Omeragić je tokom 2010. godine na konkursima za posao bila četiri puta među troje najboljih: nakon pokušaja u Komisiji za zaštitu spomenika i Ministarstvu finansija i trezora, krajem godine se prijavila na konkurs koji je ADS raspiso za Ministarstvo pravde BiH.
Do posla u institucijama BiH se dolazi polaganjem javnog i stručnog ispita. Nakon što ADS, koji rukovodi procedurom zapošljavanja, objavi oglas za posao u instituciji i kandidati pošalju tražene dokumente, oni koji ispunjavaju uvjete idu na testiranje znanja. Prvo se polaže javni ispit na kojem se provjerava znanje kandidata o uređenju i funkcionisanju zemlje. Svi koji znaju bar 28 odgovora od 42 postavljena pitanja javni ispit više ne moraju polagati do kraja karijere.
Nakon toga slijedi provjera stručnog znanja koju čini pismeni i usmeni dio. Na kraju testiranja kandidat može imati najviše 130 bodova.
Omeragić je na pismenom dijelu stručnog ispita u Ministarstvu pravde ocijenjena sa 90 bodova i nalazila se odmah iza dvojice kandidata koji su osvojili maksimalnih 100 bodova. CIN je otkrio da su obojica već tada radila u Ministarstvu pravde BiH i imala ugovor o radu na godinu dana, koji je isticao dva mjeseca nakon što je raspisan konkurs. Omeragić kaže da je za to saznala nakon pismenog dijela stručnog ispita, kada je njena sestra nazvala Ministarstvo i zatražila da razgovara sa jednim od njih dvojice. Odgovorili su joj da je na odmoru.
Nakon pismenog, Omeragić je na usmenom testu osvojila maksimalan broj bodova, baš kao i obojica kandidata koja su već radila u Ministarstvu. Kada je izašla konačna lista na kojoj je bila na drugom mjestu, Omeragić se odlučila žaliti Odboru državne službe za žalbe na proceduru konkursa i vrednovanje rezultata.
Zakonom o državnoj službi je određeno da tročlano vijeće Odbora razmatra sve odluke Agencije ili institucije koja traži uposlenike, ukoliko neko od kandidata to od njih zatraži, sumnjajući u regularnost sprovođenja konkursa na kojem je učestvovao.
Omeragić je u žalbi napisala da su dvojica najboljih kandidata već zaposlena u instituciji, što nju i ostale kandidate stavlja u neravnopravan položaj.
„Nemoguće je da komisija za izbor djeluje profesionalno i nepristrasno ukoliko već poznaje osobe zaposlene u navedenom Ministarstvu“, napisala je u žalbi.
ADS i Odbor za žalbe – čuvari ulaza u državne institucije
Petnaest dana kasnije Odbor je njenu žalbu odbacio, objasnivši da je Komisija za izbor imenovana i radila u skladu sa zakonom te da „paušalno osporavanje objektivnosti članova Komisije prilikom ocjenjivanja ne može biti razlog za žalbu“.
To što su najbolji na konkursu već radili u instituciji koja je raspisala konkurs nije predstavljalo prepreku za njihovo učestvovanje, piše u rješenju Odbora državne službe za žalbe.
Po zakonu, Omeragić je imala pravo da se žali na legalnost konkursne procedure i da traži izuzeće bilo kojeg člana ili cijele komisije, ako za to ima razlog. Ona to nije učinila, već se po završetku cijele procedure žalila zbog ocjena koje su joj dodijeljene.
Članica Vijeća ove institucije Branka Kolar Mijatović je za CIN detaljnije objasnila ovu odluku i rekla da postojeći zakoni ne dopuštaju ni Odboru niti bilo kojoj drugoj instituciji da propituje razloge zbog kojih su članovi Komisije dali kandidatima određenu ocjenu:
„Ako ustanovimo da je procedura provedena po zakonu, mi nemamo pravo da budemo policijski istražitelji koji će ući i reći ‘a zašto ste ovo ovako’. U ovom trenutku, mi nemamo to zakonsko ovlaštenje.“
U Zakonu o državnoj službi piše da ADS imenuje članove nezavisne komisije koja bira kandidata za državni posao. Detaljnija pravila o radu komisije je odredio ADS u Odluci o načinu polaganja javnog i stručnog ispita, u kojoj piše da „pojedine ocjene ne mogu biti razlog izjavljivanja žalbe, niti se preispitivati u postupku po pravnim lijekovima“.
Prema istim pravilima, Odbor je ovlašten samo da provjeri da li je komisija formirana u skladu sa Zakonom, da li je procedura otvaranja koverata pri javljanju na konkurs prošla legalno i da li postoji zapisnik o njihovom otvaranju i o broju prispjelih, prihvaćenih i odbačenih koverti te da nadzire sve slične akcije tokom provođenja procedure, piše CIN.ba.
cure.ba
