Posao ( Foto: Cure.ba )
Stručnjaci su u svoju studiju uključili gotovo 400 studenata koji su trebali zamisliti da su telefonski agenti – predstavnici korisničke službe. Pustili su im snimke drugog agenta i kupca s tri verzije: u jednoj je kupac bio ljut, u drugoj normalan te u trećoj sarkastičan.
Ispitanici koji su čuli “ljuti razgovor” bolje su obavili jednostavni kreativni zadatak nego ispitanici koji su čuli “normalan razgovor”. No, najkreativniji su bili studenti koji su slušali sarkastičnog kupca, koji je imao primjedbe kao što je: “Vaša je usluga brza poput kornjače”.
Stručnjaci smatraju kako se osobe usko koncentriraju na trenutni zadatak ili problem zbog ljutnje kako bi izbjegli negativnosti kasnije u budućnosti. Sarkazam ima bolji učinak jer uključuje višu razinu razmišljanja i sposobnost procesuiranja dvije stvarnosti istovremeno.
“Promatranje ljutnje iskomunicirane kroz sarkazam povećava složeno razmišljanje i rješavanje kreativnih problema”, tvrdi Ella Miron-Spektor, voditeljica studije objavljene u časopisu Journal of Applied Psychology.
“Sarkazam je primjer onoga što neki istraživači zovu nejasan razgovor, način razgovora u kojemu se ono što se reklo razlikuje od onoga što zapravo znači. Ova kategorija jezika uključuje prisiljenu ljubaznost, ritualni jezik, prenemaganje (pretvaranje) i govor u aforizmima. Neki ljudi smatraju sarkazam “nižim” oblikom ironije ili jednostavno verbalnim dijelom ironije. Ali sarkazam se uvijek okrene osobi koja govori; osoba je sarkastična, ali situacija je ironična”, napisao je prof. psihologije Boris Blažinić za portal Ordinacija.hr u svojoj kolumni Pitaj Borisa: Kako se nositi sa sarkazmom?.
cure.ba
