Foto:arhiva
Više od 14 milijuna građana EU živi u državi članici različitoj od svoje matične države. Oni su prisiljeni baviti se mukotrpnim birokratskim procedurama kad se žele oženiti ili udati, upisati dijete u matičnu knjigu rođenih ili dokazati da nisu kažnjavani. Današnjim glasanjem napravili smo prvi korak prema smanjenju tih birokratskih prepreka”, rekla je Mady Delvaux, luksemburška socijaldemokratkinja koja je u Europskom parlamentu bila izvjestiteljica o ovoj novoj uredbi, piše “Bportal“.
Uredba propisuje da država članica mora kao vjerodostojne prihvatiti javne isprave izdane u drugoj državi Unije i pritom ih nema potrebe ovjeravati žigom, kao što je to danas slučaj. Druga je novost uvođenjem standardnih višejezičnih obrazaca, dostupnih na svim jezicima EU, zahvaljujući kojima više neće biti potrebno plaćati službeni prijevod sudskih tumača i ovjereni preslik. Uredba obuhvaća javne isprave kao što su rodni list, vjenčani list, smrtovnica, potvrda o boravištu ili prebivalištu, potvrda o državljanstvu, o razvodu braka, o registriranom partnerstvu i drugom. Ali uredba se ne odnosi na sveučilišne diplome ili potvrde o invalidnosti, koje se i dalje neće automatski priznavati, nego tek nakon ovjere i prijevoda.
“To su dobre vijesti za osobe koje se sele u drugu državu EU zbog, primjerice, studiranja ili zapošljavanja. Pomažemo ljudima da se lako kreću unutar Unije”, komentirala je europska povjerenica za pravosuđe Vjera Jourova. Uredba je donesena i zato što je istraživanje Eurobarometra pokazalo da 73% građana EU želi da se poboljša protok javnih isprava među državama članicama.
haber.ba
