U Kuli i okolini, malinjaci se šire i u zonama nekadašnjih industrijskih giganata.
Radnici ugašenih firmi u gajenju malina vide unosan biznis, uprkos stalnim nevoljama sa otkupnim cijenama. U Kuli je osnovano udruženje „Polka i polana“, nazvano po sortama malina iz Poljske, koje se isključivo gaje u ovom dijelu Bačke. Udruženje čini 35 proizvođača iz Kule, Crvenke, Nove Crvenke, Sivca, Vrbasa i Stare Moravice, što je ukupno 15 hektara.
– Prije šest godina komšija Slavko Petelj i ja krenuli smo u probnu proizvodnju maline, da provjerimo da li uspijeva i na našem području. On je zasadio 20 ari, a ja upola manje. Ta, prva godina, bila je izuzetno uspješna. Sve smo lako prodali na pijacama u Crvenki, Kuli, Vrbasu i Srbobranu. Narednih godina je bilo teže zbog konkurencije, a poslije tri godine stupili smo u kontakt sa ljudima sa kvantaške pijace u Novom Sadu. Preuzimali su naš rod na otkupnoj stanici u Savinom Selu i otpremali ga u hladnjaču u Šapcu – kaže predsjednik udruženja Stefan Bahtjak.
Malinari u planu imaju otvaranje otkupnog centra u Kuli i uspostavljanje direktnog kontakta sa hladnjačama i nakupcima.
– Moto udruženja je „Jutro malina – dva radna mjesta“, jer, računica pokazuje da se na jutru može proizvesti od 8 do 10 tona malina, čija je cijena proteklih godina bila oko 200 dinara. Kad se odbiju troškovi proizvodnje, ostaje čista dobit od 800.000 do milion dinara godišnje. To su dvije prosečne plate od oko 35.000 dinara mjesečno, ili dva radna mjesta u domaćinstvu – objašnjava Bahtjak. Proizvodnja malina podrazumijeva i zapošljavanje oko 600 sezonaca.
– Na žalost, imamo pojedince, kojima su zasadi propali, pa iz zapuštenih zasada uzimaju sadnice i prodaju ih, ne vodeći računa da li su zaražene. Cijene su 15, 20, 30 pa i više dinara po komadu, a ljudi, vođeni prošlogodišnjom dobrom cijenom maline, mahom kupuju sadnice – navodi on.
Krajem februara u Kuli je organizovano i stručno predavanje o izboru sadnog materijala, zaštiti i navodnjavanju malinjaka, a da je to neophodno, kažu i u Institutu za voćarstvo u Čačku. Naučni saradnik dr Aleksandar Leposavić ističe da je zbog potražnje sadnica, došlo do neplanskog širenja malinjaka.
– Institut nema količinu sadnica koja bi mogla da zadovolji tržište. Mnogim zasadima je zbog starosti vrijeme za zamjenu. Za mjesec, do mjesec i po, imaćemo neveliku količinu kontejnerskih sadnica, ali to neće biti ni približno dovoljno – kaže dr Leposavić.
Skoro nevjerovatna priča dogodila se u Dragačevu, gdje su domaćini, koji su riješili da sade ove voćke, poslije izvijesnog vremena otkrili da su u Ivanjici kupili sadnice – divlje maline. Ovaj slučaj dobiće epilog na sudu, pošto su oštećeni tužili prodavca divljih sadnica. Ostali koji su nedavno krenuli u ovaj posao nisu se pokajali.
– Prije dvije godine u proljeće sam posadio 30 ari maline. Prvi rod bio je prošle godine, kada sam uzeo oko 2.000 eura. Ove godine očekujem duplu zaradu. Zato sam riješio da zasad proširim, te sam od proizvođača iz Ivanjice kupio oko 5.000 sadnica i za to platio blizu hiljadu eura. Imam dosta zemlje u Dragačevu i ovo je danas stvarno najlakši način da dođete do nekog dinara više – ispričao nam je Vojkan Marić iz Čačka.
Žika Cenić iz Dublja, predsjednik Izvršnog odbora Udruženja malinara „Dimitrije Katić“ iz Crkvenca kod Svilajnca, prvi je zasadio 5.000 sadnica sorte „polka“. Voćnjak je rezultat saradnje sa Zadrugom „Agro-eko-voće“ koja pomaže podizanju zasada u Resavi, pa je u više mjesta oformila svoje podružnice.
– Uloženo se vraća već poslije prve berbe, a otkup je zagarantovan. Upravo ta sigurnost privlači ljude. U toku je prijevljivanje za sadnice, a zatim će se raditi analiza zemljišta – kaže Miroljub Spasojević. Sorta i kvalitet sadnica obezbjeđivaće se uz stručnu pomoć ariljske zadruge.
ekskluziva.ba
