posao (foto:cure.ba)
Iako postoji bojazan da bi mlađe generacije mogle biti marginalizovane, budućnost prepuna starijih osoba ne mora da bude toliko loša.
Ljudski životni vijek sve je duži i duži. U pitanju nije samo produženje života – već produženje zdravog života.
Realna mogućnost?
Ukoliko pretpostavimo da će proces starenja biti dramatično usporen, ili čak zaustavljen, vrlo je vjerovatno da će starije generacije nastaviti da služe kao aktivni članovi društva, S obzirom na činjenicu da se starije osobe uglavnom nalaze na pozicijama moći i uticaja, malo je vjerovatno da će pristati da budu penzionisani, pa čak i na silu, pošto bi to ugrožavalo njihova ljudska prava.
Zauzvrat, oni će nastaviti da vode svoje korporacije kao izvršni direktori, zadržaće svoje bogatstvo i političke pozicije zahvaljujući saosjećanju starije populacije. Biće na pozicijama uticaja i univerzitetima i drugim institucijama.
Jedan od primjera za ovo može biti katolička crkva koja je izuzetno simpatetična prema svoijim starijim vođama.
Ovo je situacija koja je uveliko bila eksploatisana u brojnim naučno fantastičnim djelima. U romanu Brusa Sterlinga „Sveta vatra“, sva moć skoncentrisana je u rukama starijih generacija, dok mladi žive kao izgnanici, dok Vilijam Nolan i Klejton Džonson u romanu „Loganov bijeg“ vide još tmurniju budućnost. U njihovoj priči ostarjelo društvo koristi dragocjene resurse i ubija sve starije od dvadeset jedne godine kako bi zadržali privilegije.
Brige
Zaista, veliki dio briga ima veze sa socijalnom nejednakošću i marginalizacijom mlađih generacija. Već danas nove generacije imaju velikih problema pri pronalaženju posla. Produženje zdravlja i života dodatno bi moglo da umanji njihove šanse za „proboj“ u korporativni svijet.
Još jedan strah mogao bi da bude moguća stagnacija društva. Starije osobe po prirodi su konzervativne i već oblikovane. Socijalni i kulturni progres, poput reforme braka, mogao bi da bude potpuno zaustavljen.
Takođe, vlast gerontokratije mogla bi da dovede do stagnacije nauke. Prihvatanje novih naučnih koncepata i načina naučnog razmišljanja moglo bi da u potpunosti bude zaustavljeno. Kako je kvantni fizičar Maks Plank primijetio: „Nova naučna instina ne trijumfuje ubjeđivanjem protivnika, već oni eventualno umiru, a na njihovo mjesto dolazi nova generacija koja je upoznata sa novim konceptom“.
Samo jedno viđenje budućnosti
Džejms Hjudžes, sociolog i futurolog, smatra da radikalno produžavanje života neće sa sobom donijeti i stagnaciju društva. On vjeruje da su takve tvrdnje rezultat jednoumlja.
„Gerontologija je razbila mit da ljudi postaju konzervativniji kako godine prolaze. Oni zadržavaju mnoge ukuse i vjerovanja sa kojima su odrasli. Činjenica je da su starije generacije uvijek manje obrazovane od novih. Ali dramatične promjene u načinu gledanja na manjine, ravnopravnost žena i prava gej osoba, pokazuju da godine ne predstavljaju ozbiljnu barijeru kada je promjena mišljenja u korist pravih vrijednosti u pitanju“.
„Mozgovi starijih osoba i dalje nastavljaju da prave matične ćelije. I kada budemo u mogućnosti da pojačamo njihovu proizvodnju kako bi spriječili neurološko propadanje, stariji ljudi će biti kognitivno fleksibilni poput mladih ljudi“, dodaje Hjudžes.
Mladi ljudi prolaze kroz intenzivnije promjene pozitivnih i negativnih emocija, i mladi ljudi su odgovorni za dobar dio nasilja i zločina u društvu. Stariji ljudi su zadovoljniji svojim životom i imaju jasno postavljen životni kurs.
U svijetu prepunom tehnologije i masovnog uništenja, jaka doza mudrosti mogla bi da bude upravo ono što nam treba.
io9.com