U Austriji se, prema određenom mehanizmu, svake godine sastavlja spisak deficitarnih zanimanja. Savezni ministar rada u saradnji sa saveznim ministrom ekonomije sačinili su listu poslova1¸ koji će biti veoma traženi u 2018. godini austrijskom tržištu rada.
Deficitarna zanimanja / zarada:
- Građevinski radnik / 3.000 eura
- Mašinski radnik / 3.000 eura
- Tehničar za mašinstvo sa višom školom / 3.000 eura
- Tehničar sa višom školom za tehnologiju energetike / 4.400 eura
- Metalostrugar, mašinski tehničar, tehničar za obradu metala / 3.000 eura
- Specijalistički inženjer elektrotehnike / 3.000 eura
- Programeri, računarski rehničari, tehničari mreže, tehnička podrška, softver inženjer / 3.000 eura
- Inženjer poljoprivrede, inženjer građevinskih mašina / 2.500-2.800 eura
- Diplomirani inženjer mašinstva / 2.800 eura
- Diplomirani inženjer elektrotehnike / 3.000 eura
- Tehničar za precizno brušenje / 2.000 eura
- Diplomirani IT inženjer / 3.000 eura
- Šef gradilišta / 2.700 eura
- Diplomirani građevinski inženjer / 3.500 eura
- Zavarivač / 1.500 eura
- Inženjer instalacije / 3.500 eura
- Električar, elektroinstalater / 2.500 eura
- Radnik na konstrukciji / 2.700 eura
- Diplomirani inženjer elektrotehnike / 3.500 eura
- Monter radnici, serviseri / 2.500 eura
- Konstruktori betona, radnici za popravku betona / 1.500 – 1.800 eura
- Stolari, montažni građevinski radnici / 1.600 eura
- Limari / 1.800 eura
- Radnici za podne i zidne podloge / 2.700 eura
- Automehaničar / 2.000 – 2.500 eura
- Tehničar za instalaciju, za montažu i usluge / 2.500 eura
- Diplomirane medicinske sestre / 1.600 eura
Međutim, ono što uvijek treba imati na umu je to da bavljenje određenim poslovima, recimo svim zanimanjima iz medicinske sfere, nije moguće bez nostrifikacije u Austriji. Da li diplomu za svoje zanimanje morate da nostrifikujete, lako možete da saznate na linku www.berufsanerkennung.at.
Ako ima razlika, polažu se dodatni ispiti. Za nostrifikaciju univerzitetske diplome podnosi se zahtjev na odgovarajućem austrijskom univerzitetu, odnosno visokoj stručnoj školi ili u centralnoj službi za informisanje Ministarstva nauke.
Prije svega, najvažnije je znanje njemačkog jezika. Poznavanje jezika na nivou A1 ili A2 za njemački i B1 ili B2 za engleski potrebno je dokazati međunarodno priznatim certifikatom.
Kako do radne dozvole?
Prvi korak jeste da podnosilac zahtjeva samostalno pronađe odgovarajućeg poslodavca. Tek tada može podnijeti zahtjev za izdavanje crveno-bijelo-crvene karte, bilo u Ambasadi Austrije ili u Austriji (u Pokrajinskom ili Okružnom nadleštvu ili Magistratu). U Ambasadi ili Konzulatu zahtjev mora podnijeti podnosilac lično, dok u Austriji to može da uradi poslodavac. Ukoliko provjera zahtjeva bude pozitivno riješena, podnosilac zahtjeva dobija radnu dozvolu, piše “Telegraf“…
Crveno-bijelo-crvena kartica važi dvanaest mjeseci i dozvoljava naseljavanje na određeno vrijeme i zaposlenje kod poslodavca koji vas je zatražio. Nakon godinu dana može se podnijeti zahtjev za slobodan pristup tržištu rada. Ko se doseli sa ovom dozvolom, ne mora da dokazuje poznavanje njemačkog.
Da li će neko dobiti crveno-belo-crvenu dozvolu zavisi od stepena obrazovanja, radnog iskustva, poznavanje jezika i životne dobi.
Treba imati na umu da možete početi da radite tek nakon što zvanično dobijete crveno-bijelo-crvenu kartu, u suprotnom postoje konsekvence (npr. zabrana ulaska u Austriju). To naravno važi i za kršenje drugih propisa i zakona.
