Nezaposlenost (Foto: ilustracija)
Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH navode da se nezaposlenost u FBiH povećala za 2.478 osoba, ili 0,6 odsto, u RS za 1.697 osoba, ili 1,1 odsto, dok se u Brčko distriktu smanjila za 109 osoba, ili 0,9 odsto.
Naime, u januaru su ukupno 11.683 osobe brisane sa evidencija službi zapošljavanja, od čega je 6.056 osoba pronašlo radno mjesto. Istovremeno je za 7.890 osoba prestao radni odnos, dok su poslodavci u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 1.992 nova radnika.
Na taj način je na kraju januara na evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje bilo rekordnih 554.640 osoba, od čega čak 34.792 građanina sa visokom stručnom spremom, što je, ilustracije radi, otprilike broj mještana opštine Modriča.
Upravo taj podatak potvrđuje da mnogi koji završe fakultet ne mogu biti sigurni da će brzo dobiti posao. Da diploma odavno nije garant zaposlenja svjedoči i Borislav Zeljić, diplomirani psiholog iz Banjaluke, koji već četiri godine bezuspješno pokušava pronaći posao javljajući se na brojne konkurse, ali uzalud.
On ističe da je dosad dobio četrdesetak odbijenica sa konkursa na koje se javljao, što ga je obeshrabrilo do te mjere da ozbiljno razmišlja da se više i ne javlja na konkurse, za koje je uvjeren da su mahom namješteni.
Predstavnici poslodavaca kažu da se država nesumnjivo nalazi u dobokoj ekonomskoj krizi, pri čemu vlasti na svim nivoima kreiraju socijalne, a ne razvojne komponente budžeta, zbog čega se ne može ni očekivati dinamičniji privredni razvoj i novo zapošljavanje.
Na pogoršanje ekonomskih prilika i rast nivoa nezaposlenosti, takođe, kako ukazuju, utiče i nestabilna politička situacija u zemlji koja odbija strane investitore, posebno u prerađivačkoj industriji, s obzirom na pravnu nesigurnost i nedostatak povlastica.
“Zapravo je pravo čudo što se stopa nezaposlenosti u BiH povećala za samo 0,7 odsto. Očito je da cifra od više od 550.000 nezaposlenih i dalje za vlasti ne predstavlja razlog za usvajanje strategije za obaranje nezaposlenosti, jer, kako se pravdaju, jedan dio nezaposlenih zapravo radi u sivoj zoni”, kazao je Alija Remzo Bakšić, izvršni direktor Asocijacije poslodavaca BiH.
On, ipak, smatra da će projektovani blagi ekonomski oporavak većine zemalja EU u 2013. i narednih godina dovesti do povećanja tražnje za našom robom, što će podstaći rast bh. industrijske proizvodnje i izvoza, a samim tim i nivoa zaposlenosti.
S tim u vezi Bakšić ukazuje na potrebu uspostavljanja sertifikacijskih ustanova i promjene strukture domaće proizvodnje ka višim fazama finalizacije koje bi se efektuirale kroz veću vrijednost izvoza i, u konačnici, povećanja bruto domaćeg proizvoda BiH.
Obrad Belenzada, predsjednik Konfederacije sindikata RS, kaže da do smanjenja nezaposlenosti neće doći dok vlade ne promijene svoju politiku prema privredi.
Kao pozitivnu mjeru navodi nedavno usvajanje zakona u RS koji je omogućio pretvaranje dospjelog poreskog duga preduzeća u vlasnički udio RS i opština, čime će se, smatra, prilično rasteretiti nelikvidna preduzeća i omogućiti njihov dalji rad i zapošljavanje. U Konfederaciji sindikata, štaviše, smatraju potrebnim da se otvori proces multilateralnih kompezacija i “prebijanja” svih dugovanja između preduzeća gdje god je to moguće, navodeći da bi se na taj način iščistili bilansi preduzeća i stekao uvid u realno stanje obaveza i potraživanja.
Predlažu, takođe, da se putem Investiciono-razvojne banke RS, a u saradnji sa Vladom, donesu mjere za subvencionisanje kamatne stope od jedan odsto za sva izvozno orijentisana preduzeća i onih čija je proizvodnja zasnovana na supstituciji izvoza.
Belenzada kaže da bi se sprovođenjem navedenih mjera stvorili preduslovi za deblokiranje i okončanje procesa privatizacije državnih preduzeća, a time i ulazak svježih investicija koje bi barem zaustavile negativan trend rasta stope nezaposlenosti.
nezavisne
