Sa nešto više od 1.400 stanovnika Jezero je među najmanjim lokalnim zajednicama u Bosni i Hercegovini smještena na tromeđi općina Jajce, Šipova i Mrkonjić Grad u zapadnom dijelu BiH, formirana nakon Dejtonskog sporazuma 1995. godine od nekadašnje jajačke mjesne zajednice Jezero. Uspije li Ružičić u svojim nakanama da iskoristiti periodne ljepote ove male općine, poput rijeke Plive i ljekovitog jezera Đol, malo Jezero bi moglo postati mala Švicarska.
„Još uvijek nas opterećuje velika nezaposlenost. Oko 70 posto naših ljudi je na birou za zapošljavanje, ali moj tim i ja činimo sve da privučemo investitore koji bi otvorili nova radna mjesta“, kaže načelnica Ružičić u intervju za agenciju Patria. „Vjerujem u našu općinu, vjerujem da ćemo za nekoliko godina doživjeti ekonomski preporod“.
Od početka mandata bavi se isključivo egzistencijalnim problemima sugrađana.
„Ako želite zadržati ljude onda se morate posvetiti njihovim konkretnim problemima, a ne stvarima koji se njih ne tiču. Kada sam došla na čelo Jezera, ljudi su ljekara u lokalnoj ambulanti imali dva dana u sedmici. To je suludo. Ne možete vi birati kada će vam dijete dobiti temperaturu. Tražila sam da ambulanta radi svaki dan i Fond zdravlja RS sada plaća ljekara za cijelu sedmicu“, kaže Ružičić.
„Isto je i sa prijevozom učenika. Djeca moraju imati redovan prijevoz do škole. Neki načelnici općina možda ne razmišljaju o ovim problemima, ali u Jezeru sam morala krenuti od tih stvari“.
Svi se slažu da lokalnoj zajednici od samo početka najviše pomaže to što Ružičić općinski novac troši racionalno i pametno. Kako bi smanjila bespotrebnu potrošnju javnog proračuna, na službena putovanja često ide sama, bez službenog vozača. Ukinula je i neke druge benefite, koji, kaže, ne utječu na kvalitetu njenog posla ali su opterećivali budžet.
„U RS ima pet načelnica i u FBiH jedna. Sa sigurnošću znam da su sve uspješne u poslu. To pokazuje da ženska ruka ipak može bolje upravljati nekim sistemima“, kaže Ružičić kroz smijeh.
U svijetu je trend razvoja malih lokalnih zajednica, ekološki uzgojena hrana na manjim plantažama sve je više na cijeni, a uviđa se i to da život u manjim sredinama, koje imaju kvalitetnu infrastrukturu može biti mnogo zanimljivi od života u velikim natrpanim gradovima. I to je jedan od potencijala za kojeg se Ružičić nada da će uspjeti komercijalizirati. Primjerice, kaže, Plivu i jezero Đol godišnje posjeti hiljade turista iz cijelog svijeta. Važno je taj broj udvostručiti, ali i educirati lokalno stanovništvo po najvećim turističkim standardima.
„Pokušavam ljudima objasniti da je važno da vole našu općinu i ono što imamo. Lokalni patriotizam je važan. Ako se svi uključimo da svoju zajednicu učinimo udobnim mjestom za život, tako će nam i biti“, kaže Ružičić, dodajući da je sugrađani sve više razumiju i da joj je to velika podrška.
Jezero je mala zajednica koja ne može tako brzo sama pokrenuti svoje izuzetne prirodne potencijale. Zbog toga lokalna uprava sada čini sve kako bi uz pomoć domaćih i međunarodnih projekata otvorila nova radna mjesta. Samo jedna velika kompanija koja bi otvorila dvije ili tri stotine radnih mjesta poplavila bi nezaposlenost u ovoj općini, ali i udvostručila budžet Općine. Općinska administracija na čelu sa Ružičić čini sve kako bi se to desilo što prije. Primjerice, ove godine Jezero je prvi put dobilo Program pomoći u obavljanju pripravničkog staža u Općini za tri mlada čovjeka čije će plate finansirati Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, a što bi na koncu trebali rezultirati boljom uslugom lokalne administracije.
IFAD je finansirao 240.000 KM vrijednu cestu do jezera Đol, koja će unaprijediti turizam i poljoprivredu u ovom dijelu općine.
U pregovorima su i za neke druge projekte. U Jezeru čekaju sredstva bugarske ambasade od kojih će biti izgrađena dječija igrališta. Ružičić šansu vidi i u saradnji sa susjednim općinama i zajedničkom apliciranju na međunarodne projekte.
Promotivno-turistički dani Jezero 2017. ove godine bili su izuzetni.
Stanično odjeljenje policije nedavno je transformirano u Policijsku stanicu Jezero, kako bi se sigurnost u općini povećala maksimalno.
„Građani moraju imati kompletnu uslugu da bi se osjećali komotno“, kaže Ružičić.