Jean Patchett (foto:My Vintage Vogue, The Fashion Spot)
Pedesetih godina prošloga stoljeća, u svjetskim su prijestolnicama mode živjela tri modela, koja su kraljevala scenom i u očima renomiranih fotografa bila nezamjenjiv prizor na naslovnicama časopisa i reklamnih kampanja. Uz Suzy Parker i Dovimu, ovu glamuroznu dekadu uvelike je pomogla definirati Jean Pachett, djevojka nevjerojatno tankog struka, dugog vrata i vretenastih nogu, čije je jedinstveno lice očaralo svijet. Otmjeno držanje i gotovo aristokratski izgled, dodatno naglašen madežom kraj oka, učinio je Jean Patchett pravom ikonom, čiji su imidž željele kopirati tisuće žena diljem svijeta, a modne su kompanije godinama inzistirale na djevojkama s ovakvom oznakom ljepote.
Jean Patchett glasi za jednog od najzastupljenijih modela u povijesti američkog Voguea, a njene fotografije visoke mode nerijetko su krasile i druge publikacije, poput Harper's Bazaara, Glamoura, Charma i Life magazina. Pregledavajući modnu fotografiju ovog desetljeća, gotovo je nemoguće ne susresti se sa srnećim pogledom lijepe Jean, koja je u 15 godina dugoj karijeri obilježila stotine reklamnih kampanja za Christiana Diora, Revlon i Maybelline, robne kuće Bergdorf Goodman i Neiman Marcus, automobilske radnje Cadillac i Jaguar te draguljarsku kuću De Beers.
S profesionalnom karijerom modela Jean Patchett započela je 1948. godine, kada se iz rodnog gradića Prestona preselila u metropolu New York. Tada 21-godišnja djevojka, iste je godine potpisala ugovor s modnom agencijom Ford Models, da bi već u rujnu vlastitom pojavom obilježila svoju prvu naslovnicu Voguea. Mjesec dana kasnije uslijedio je cover magazina Glamour, a sve do umirovljenja 1963., Jean je nakupila više od 40 naslovnica američkih modnih biblija. Za svoju agenciju, prema riječima Jerryja Forda, Jean Patchett bila je ono što je Babe Ruth bila Yankeesima, a supermodelom je postala i prije no što je pojam supermodela uopće kreiran i definiran.
Njena vladavina glamuroznom erom 50-ih i ranih 60-ih dostigla je neviđene visine već 1950. godine, kada je američki Vogue svoje izdanje za listopad u potpunosti posvetio njoj – ne samo da se Jean pojavila na naslovnici magazina, već je obilježila i gotovo svaku stranicu editorijala. Broj pojavljivanja slavnog modela u modnim časopisima ove je godine bio rekordan – modni fotografi doslovno su poludjeli za njom, dok su modne kuće isključivo nju htjele kao zaštitno lice svojih kolekcija i kampanja. Upravo u tom razdoblju, kada je njena zarada premašivala 50,000 dolara, što je u to vrijeme bio velik novac, modni su joj urednici i fotografi dodijelili nadimak “Queen of Fashion Inc.”, koji ju je pratio kroz cijelo desetljeće.
Svojom kraljicom smatrao ju je i Irving Penn, jedan od vodećih fotografa desetljeća, s kojim je Jean Patchett najradije surađivala, a iste je simpatije prema njoj iskazivao i ovaj Vogueov fotograf, koji bi ju nerijetko titulirao mladom američkom božicom visoke mode. Iako se šuškalo da su bili i u ljubavnoj vezi, ovo dvoje kreativaca za sobom je ostavilo jedini materijalni dokaz u obliku kultnih fotografija.
Jedna od njih je Vogueova naslovnica editorijala “The Black and White Idea”, kojim se Penn vratio u doba crno-bijele fotografije i s Jean napravio savršeno simetričnu fotografiju, prividno narušenu tek njenim pogledom u stranu. Kontrast crnog i bijelog autor je naglasio korištenjem maskare na usnama modela, a ova je prekrasna fotografija postala dijelom modne i umjetničke povijesti. 2008. godine, slavna je fotografija, potpisana od strane autora, prodana na aukciji u njujorškom Christie'su za basnoslovnih 266,500 dolara.
Irving Penn bio je veliki profesionalac koji je iz svakog modela znao izvući najkvalitetniji sadržaj, a osim s njim, Jean Patchett ušla je u povijest i s fotografom Erwinom Blumenfeldom, koji ju je iz profila fotografirao za siječanjsko izdanje Voguea 1950. godine. Njene besprijekorno našminkane crvene usne, olovkom iscrtano oko i ukrasni madež postali su legendarna scena, zauvijek urezana u sjećanje, a ova je fotka i danas predmetom reinterpretacije raznih umjetnika.
Iako su ju zbog njene izvanserijske ljepote oblijetali mnogi muškarci, od svih udvarača Jean se odlučila za Louisa Auera V., bankara s Wall Streeta s kojim su ju upoznale njene prijateljice modeli. Veza koja je započela ubrzo po njenom dolasku u Veliku jabuku 1948., tri godine kasnije okrunjena je brakom, i to na vrhuncu karijere prekrasnog modela. 1963. godine obilježena je njenim povlačenjem iz često vrlo frenetičnog modnog okruženja, iako je Jean i nadalje rado pozirala fotografima za poslove od posebnog značaja.
“Zbilja smo kreirali povijest”, često je znala govoriti legendarna Jean na račun suradnje s Irvingom Pennom, a ukupno pet njenih slika u Pennovoj egzekuciji našlo se na izložbi u njujorškom muzeju suvremene umjetnosti. Njene se ostavštine dotakla izložba “Model as Muse: Embodying Fashion”, koju je 2009. godine službeno otvorio Marc Jacobs, dokazujući da je Jean Patchett pomogla dovesti modnu fotografiju na novu razinu umjetnosti. Danas se njeno prekrasno naličje može vidjeti i u muzejima u Chicagu i Bostonu, kao i nizu drugih umjetničkih galerija, a ljudi često vole reći kako je Jean iz svog madeža kraj oka stvorila pravo bogatstvo, i to davno prije Cindy Crawford.
Osim što su njene specifične karakteristike pomogle definirati naličje mode dugih 15 godina, Jean je zajedno s fotografima s kojima je surađivala kreirala monumentalnu ostavštinu, zbog koje ju svijet s velikim veseljem i nostalgijom rado pamti još i danas. Izložbu iz 2009., na kojoj su prikazana neka od njenih najboljih djela, Jean Patchett nažalost nije dočekala. U svom kalifornijskom domu od posljedica emfizema preminula je 2002. godine, ostavivši za sobom duboki trag itekako glamuroznih 50-ih godina. Koliko je kamera obožavala Jean, toliko je i ona obožavala kameru!
cure.ba
