par (foto:cure.ba)
Našu ishranu kontrolišu osjećanja, a ne glad. To smo dokazali bezbroj puta: kada smo posegnuli za kolačima ili čipsom nakon raskida, kada smo se “utopili” u tanjiru tjestenine nakon dugog dana u kancelariji, kada svaki rođendan obavezno proslavimo kremastom tortom… Postoji razlog zašto se osjećamo bolje kada jedemo ove namirnice, a odgovor leži u neurotransmiteru serotoninu koji donosi osjećaj “blaženstva”.
Stručnjaci upozoravaju: za epidemiju gojaznosti više je odgovorno emocionalno prejedanje kada smo srećni nego kada smo tužni, depresivni ili kada nam je potrebna utjeha! Naime, holandski istraživači tvrde kako najviše jedemo kada smo srećni.
Istraživači Univerziteta u Mastrihtu su analizirali navike u ishrani i mentalno zdravlje 90 osoba, a zatim su im pokazali video isječak filma ili TV emisije kako bi u njima izazvali pozitivno, neutralno ili negativno raspoloženje. Odmah nakon gledanja klipova, ispitanicima su dali velike staklene zdjele pune čipsa ili čokolade, pa su pažljivo izmjerili njihov kalorijski unos nakon svake scene. Suprotno očekivanjima, osobe koje su procijenili kao “emocionalne jedače” pojele su više ponuđene hrane nakon gledanja pozitivnog video isječka.
“Većina emocionalnog jedenja veže se za negativno raspoloženje, međutim, naši ispitanici nisu prekomjerno jeli kao odgovor na negativne emocije, nego na pozitivne. Ovo bi otkriće moglo biti od važnosti za liječenje gojaznosti. Potcrtava uticaj pozitivnih osjećanja na prejedanje, koja se uglavnom zanemaruju”, objasnili su stručnjaci u časopisu “Appetite”.
ordinacija.hr
