Brak (Foto: Cure.ba)
Svaki peti brak u Srbiji završava se razvodom, podaci su Republičkog Zavoda za statistiku. Stručnjaci kažu da ekonomska kriza može da bude “okidač” za razvod braka, ali i da vrijeme neizvesnosti, materijalne nesigurnosti i turbulecija u društvu, “zbija redove” u porodici kojom vlada strah od razdvajanja. To ne znači da je to samo po sebi dobro, jer mnogi brakovi opstaju iz nužde, jer tada međusobni konflikti partnera postaju teži, dublji, destruktivniji…
Gotovo svakodnevno čujemo jadikovke žena tipa:
“Ne mogu očima da ga vidim, ali kud ću sad po stare dane da se razvodim!”
“Ni zajedno ne možemo da preživimo, a kamoli sama!”
“Jedva čekam da djeca ’stanu na noge’, pa da se otarasim baksuza i danem dušom!”
Sociolozi i psiholozi objašnjavaju da ekonomska kriza smanjuje broj razvoda ne samo zbog “gole” računice da je jeftiniji život udvoje, već i zbog toga što ljudi žele da izbjegnu dodatnu neizvjesnost i stres upuštanjem u samostalni život. Odustajanjem od razvoda u vrijeme krize, partneri samo odlažu svoje bračne probleme na neko vrijeme, a pritajeni konflikti nisu dobri ni za brak, ni za partnere niti za djecu, upozoravaju eksperti.
Razvod se ne isplati!
Svjetska ekonomska kriza pokazala se kao efikasan recept za spas brakova, jer mnogi parovi odustaju od razvoda pošto im se u vrijeme krize ne isplati samački život.
Sve se vrti oko činjenice da partneri, suočeni sa raznim teškoćama na širem društvenom nivou, svoje ukupne snage troše da opstanu, da prežive. Pitanja vezana za finije porodične odnose potiskuju u stranu, ostavljajući neriješene nesuglasice.
Smanjen prostor izbora
Sociolog Ratko Božović smatra da je ekonomska kriza uslovila potpuno drugačiji životni stil, koji, kad je riječ o braku i zajedničkim odnosima, ne ostavlja puno prostora za slobodan izbor.
– Veliki je problem kad ekonomske okolnosti drže bračni par na okupu, kada među njima nema istinske bliskosti – kaže za S media portal sociolog Ratko Božović. – U tom slučaju nema ni slobodnog izbora za ostanak u braku. Bez ekonomske slobode nema cjelovite slobode čovjeka. Sada imamo nevolju da je materijalna situacija udarila ’pečat’ življenju.
Naš sagovornik ocjenjuje da zbog ekonomske situacije u zemlji mnogi građani “nemaju slobodu ulaska niti izlaska iz braka”:
– Mogućnost slobodnog izbora sada ima samo mali broj bogatih, koji u svojoj osionosti mogu da se određuju logikom bogaćenja ili bogatstva. Jedino oni čiji su džepovi puni para, a ne srca i glava, mogu slobodno da se opredjeljuju.
On smatra da je ekonomska nesloboda proizvela mnogo drugih posljedica sa kojima je teško izaći na kraj. Poremećen je balans u društvu, a samim tim i u porodici.
Kako se boriti, šta da činimo u datim okolnostima, pitamo našeg sagovornika?
– Ništa! Šta se može učiniti, kad se ekonomski ništa ne može učiniti? – odgovara pitanjem, pomalo pesimistički sagovornik S media portala.
Kriza u “ekonomiji dodira”
– Veličina kućnog budžeta i primjena životnih vještina u raspoređivanju novca predstavljaju bitne odrednice funkcionalnosti porodice, ali nisu od presudnog značaja za kvalitet i stabilnost partnerskog odnosa u bračnoj, vanbračnoj ili ljubavnoj vezi – kaže za S media portal Marija Milić, psiholog Odjeljenja za analitičko-istraživački rad Gradskog centra za socijalni rad u Beogradu.
Beograđani se razvode poslije 12 godina zajedničkog života
Prema podacima Zavoda za statistiku Srbije, brak u srpskoj prestonici traje u prosjeku 12,8 godina. Od 1.000 sklopljenih brakova u 1984. godini razveden je 151, a 1989. poništeno je 175 bračnih zajednica. Međutim, devedesetih godina kada je uslijedila politička i ekonomska kriza u našoj zemlji, broj razvoda je naglo opao, dok je za vrijeme bombardovanja bio skoro zanemarljiv.
Ona ističe da na raskid braka i veze uopšte, mnogo više utiče kriza u “ekonomiji dodira” nego kriza novca. Njen stav je da ova druga kriza u novcu ili zbog novca i materijalnih dobara u životu partnerske veze, često predstavlja odraz dublje i značajnije krize u razmjeni energije – primanja, davanja i vrednovanja osjećanja bliskosti, strasti, poštovanja zajedništva ali i autonomije, posebnosti i potreba partnera i, naravno djece u porodici.
– Šira društvena, ekonomska kriza negativno utiče na opseg uživanja, zadovoljstava u načinu provođenja vremena, pa i na nivo zadovoljenja potreba kulturnog življenja, svakako i na nivo životnog standarda porodice. Tako se pojavljuje kao pritisak, nezadovoljstvo, nelagoda ili životna nevolja koju zavisno od razvoja ‘ekonomije dodira’ par prevladava unapređenjem kvaliteta zajedništva, rastom ljubavi ili međusobnim udaljavanjem, sukobom, gašenjem veze i raskidom braka – zaključuje Marija Milić.
Odlaganje kraja
Ekonomska kriza se tragično odrazila i odražava na bračnu zajednicu u Srbiji, kaže za S media portal psihijatar Jovan Marić.
-U nedostatku novca, porodično pitanje ’šta prije kupiti?’ uzrok je mnogih nesporazuma i svađa u braku i porodici – objašnjava Marić. – U uslovima finansijske krize takve rasprave su svakodnevne i to nesporno ruinira harmonične bračne i partnerske odnose. Mislim da je ekonomska neizvesnost često osnov narastanja svake pojedinačne anksioznosti koja će u perspektivi da kulminira svađama, netolerancijom i razlazom. Za svađu je potrebno dvoje, a za prestanak svađe samo jedno. A to jedno se teško nalazi, jer su se već duže vrijeme u našem društvu dobrano zapatili egoizam, hedonizam i narcizam, prema mom shvatanju tri pošasti savremene civilizacije – kaže Marić.
Sagovornik S media portala se slaže da se u današnjim okolnostima najbolje može potvrditi narodna izreka: „Bijeda na vrata, ljubav kroz prozor“ i da smo formirali društvo u kome je finansijsko-materijalni činilac mjerilo uspjeha.
Čekajući bolji život
U Srbiji se sklapa sve manje brakova, kažu i statistika i stručnjaci. Šta je razlog – ekonomska ili moralna kriza, pitamo našeg sagovornika?
– Većina budućih bračnih partnera smatra da nisu izgradili optimalne materijalne uslove za uspješnu brigu o potomstvu. Čekaju bolje plaćen posao ili bilo kakav posao, čekaju rješenje stambenog pitanja da ne bi i u tridesetoj živjeli u zajednici sa roditeljima. To čekanje boljeg života u našoj zemlji danas liči na liniju na horizontu – što ste joj vi bliži, ona vam je sve dalja. Ekonomska kriza generiše moralnu krizu jer se uočava da nepošteni bolje žive od čestitih, pa to mnoge dovodi u iskušenja da počine neke kriminalne radnje. Otuda danas nije lako naći moralnog partnera koji neće sve gledati kroz prizmu novca – zaključuje Marić.
Uprkos mnogim problemima, pre svega finansijskim, brak je oaza ljubavi i međusobnog poštovanja ukoliko se samo malo potrudite. Nemojte rješavati probleme svjetske globalne krize, uložite malo truda i sjetite se nezaboravnih trenutaka s partnerom, obnovite svoj brak i zabavljajte se kao nekad kad ste bili mlađi i bezbrižniji. Da oživite uspomene, možete pogledati slike ili snimak vjenčanja, sjetiti se prvog susreta ili poljupca, poslati sms ljubavnu poruku ali i otići u šetnju, na romantičnu večeru ili prijatno iznenaditi jedno drugo poklonom ili gestom pažnje.
cure.ba
