Kozmetika (Foto: Cure.ba)
Najčešći sastojci koji mogu (a to ne znači i da hoće!) da vam zatvore pore su: acetylated lanolin (alcohol), lauric acid, isopropyl isostearate, isopropyl myristate, isopropyl palmitate, isostearyl isostearate, isononyl isononanoate, myristyl lactate, myristyl myristate, stearyl heptanoate, cetearyl alcohol ceteareth20, laureth-4, oleth-3, cocoa butter, coconut butter, coconut oil, ethylhexyl palmitate, (poly)glyceryl-3-diisostearate, hexadecyl alcohol, isocetyl stearate, isodecyl oleate, octyl palmitate, octyl stearate, oleyl alcohol, steareth 10, stearyl heptanoate, caprylic/capric trigliceride. Uostalom, ti sastojci su „opasni“ samo ako su navedeni na početku liste sastojaka, a ne negdje u sredini ili prema kraju, jer što ih u manjoj količini proizvod sadrži, manja je vjerovatnoća njihovog uticaja na kožu.
Kreme s kiseonikom: predstavljaju dokaz za to koliko kozmetička industrija može biti apsurdna. Antioksidante (anti oxygen) bi trebalo upotrebljavati za neutralizaciju djelovanja slobodnih radikala – a jedan od najgorih među njima je molekul kiseonika. To bi značilo da te kreme sadrže kiseonik koji, pored slobodnih radikala iz okoline, još dodatno oštećuje vašu kožu! Nevjerovatno, ali (nažalost) istinito. Toliko o tome kako možete da vjerujete tvrdnjama i obećanjima predstavnika kozmetičke industrije …
Proizvodi za mješovitu kožu: trebalo bi da sadrže “posebne sastojki” koji mogu da “utvrde” (hm, otkad to kreme imaju mozak?) šta i gdje je potrebno vašoj koži – znači kad i gde su joj potrebni vlaga odn. masnoća, a gde matiranje. Ali to je potpuno nemoguće, jer se ti sastojci u većoj mjeri međusobno poništavaju. Inače najvjerovatnije nijedna od vas još nije imala kremu koja može to da izvede; suhi dijelovi i dalje zatežu, a masni i dalje sijaju. U tom slučaju idealno je upotrebljavati proizvode za masnu kožu za dijelove s masnom kožom, a za dijelove sa normalnom i suhom proizvode za taj tip kože.
Serumi: ne razlikuju se bitnije od krema – jedina razlika je u tome što ne sadrže sredstva za zgušnjavanje, a samim tim je smanjena i vjerovatnoća zatvaranja pora. Zato su idealni za njegu mješovite, masne ili normalne kože. Ali nisu ništa naročito u smislu sastava i dejstva, uprkos tvrdnjama prodavačica i kozmetičarki da prodiru dublje u kožu. Kako za sve kozmetičke proizvode tako i za serume važi da njihovo dejstvo odn. uticaj na kožu zavisi isključivo od sastojaka koje sadrže.
Sastojci (ingredients) su jedini pouzdan pokazatelj šta proizvod u stvari sadrži i šta od njega možemo očekivati, pa se stoga nikako ne oslanjajte na prazna obećanja ispisana na ambalažama ili u katalozima. To znači da ako proizvod protiv akni i mitisera ne sadrži bar jedan od odgovarajućih sastojaka, nečistoće jednostavno neće moći da ukloni. A isto tako proizvod namjenjen suhoj i osetljivoj koži mora da sadrži sastojke koji kožu smiruju i vraćaju joj vlažnost i masnoću. Krema protiv bora ne može da djeluje čak ni preventivno ukoliko ne sadrži antioksidante, sredstva protiv iritacije i hidroksi kiseline i/ili retinoide. Zato je bitno da, bez obzira na natpise na kutijicama koji često obećavaju nemoguće, uvijek provjerite sastav proizvoda. Različiti tipovi koža imaju različite potrebe, a to znači da oni sastojci koji su dobri za kožu s mitiserima, možda nisu pogodni za suhu i osetljivu kožu.
Sastojci na ambalaži proizvoda su uvijek navedeni redom – od onog kojeg u proizvodu ima najviše (obično je to voda) do onih kojih ima najmanje. To znači da ako se na spisku nalaze alkoholi štetni za kožu – ali ne na prvih nekoliko mesta, proizvod koji ih sadrži ipak možemo kupiti. Što je kasnije sastojak naveden na spisku, to je manji uticaj koji on ima na kožu ili ga uopšte i nema. Isto važi za antioksidante i sve ostale sastojke – na proizvodima često piše koje antioksidante sadrže, ali kad proverimo pod „ingredients“, vidimo da su navedeni skroz na kraju. U tom slučaju naša koža od njih nema nikakve koristi.
ANTIOKSIDANTI sprečavaju djelovanje slobodnih radikala koji napadaju i uništavaju zdrave ćelije kože, i na taj način sprečavaju prerano starenje. Stoga je besmisleno to što se mogu naći samo u kremama za zrelu kožu, a trebalo bi da su zastupljeni u svim proizvodima – kako u onim koji su namijenjeni djeci tako i u proizvodima namijenjenim odraslima i svim tipovima kože. Jer lakše (a i jeftinije) je sprečiti (čitaj: upotrebljavati proizvode s antioksidantima) nego liječiti (odlaziti kod dermatologa i estetskih hirurga na laserske tretmane, hemijske pilinge i sl.).
SASTOJCI KOJI NADOKNAĐUJU VLAGU su ceramidi, hijaluronska kiselina, holesterol, masne kiseline, trigliceridi, linoleinska kiselina, glicerin, sodium PCA, kolagen, elastin itd. i djeluju tako što kožu navlaže i vlagu zadržavaju u njoj.
MASTI (LIPIDI), koje bi trebalo da sadrže samo proizvodi za suhu kožu, su pre svega prirodna ulja (petrolatum, paraffinum liquidum, apricot, canola, peanut, almond, corn, jojoba, cocos, olive, safflower, sesame, mineral… oil) i voskovi, a takođe ostale masti (jojoba wax, lanolin, shea butter…).
SLABI ALKOHOLI, koje kozmetički proizvodi ne smiju da sadrže u većim količinama, su slijedeći: alcohol, alcohol denat., isopropyl alcohol, benzyl alcohol, ethanol, ethyl alcohol, methanol, alcohol SD. Svi nabrojani alkoholi su veoma štetni za kožu jer je isušuju i nadražuju, pa zato i ne treba da se nalaze u sastavu proizvoda na prvih nekoliko mjesta pod “ingredients”. Ako su navedeni “kasnije”, znači da ih proizvod sadrži u suviše maloj količini da bi mogli imati nekakav uticaj na kožu.
cure.ba
