Globalna temperatura u prvom mjesecu ove godine bila je najviša otkad se mjeri, odnosno od 1880. godine. Pritom je temperatura okeana bila rekordna, dok je temperatura tla zauzela drugo mjesto. Srednja temperatura na planeti bila je za 1,04°C viša od prosjeka za 20. stoljeće, piše “Doznajemo“.
Je li prvi mjesec i kod nas bio najtopliji i kako bi trebalo biti do kraja drugog mjeseca, objašnjava RTL-ova meteorologinja Dunja Mazzoco Drvar.
“Nije. Globalni rekord ovoga puta ne odnosi se na nas. Zapravo, prošli i pretprošli prvi mjesec u godini bili su znatno topliji od ovogodišnjeg. Što se tiče nastavka zime, kaže se: Ako zima ne ugrize, ošine repom. Naime, na prognozi temperature možemo vidjeti da nas ovog vikenda očekuje još jedno zatopljenje, a zatim oko 23.02. zahlađenje s kojim bi opet trebalo pasti malo snijega. Nakon toga očekuje se da će uslijediti prohladno i uglavnom suho vrijeme, a kraj mjeseca trebao bi biti nešto oblačniji uz veću šansu za kišu”.
A ŠTA JE S PROLJEĆEM? “Već je sad izvjesno da bi trebalo biti i žestokih oluja i dužih perioda vrućina. Naime, na Atlantiku će najvjerojatnije i dalje prevladavati anticiklonalni greben, odnosno greben visokoga tlaka, zbog kojega bi se, naprimjer, na južnom dijelu Pirenejskog poluotoka trebala nastaviti suša, što bi moglo djelovati na urod maslina i cijene ulja. Upravo zbog te anomalije, u euro bi kopno trebao češće prodirati okeanski zrak pa se na zapadu kontinenta očekuju česte oluje. Ti bi atlantski prodori trebali nadopunjavati alpski snježni pokrivač, barem do Uskrsa”, dodaje.
S obzirom na to, i u zapadnom dijelu naše regije postoji velika šansa češće pojave proljetnih oluja s pojačanim vjetrom, i izljevima velike količine napadale kiše. S druge strane, prema istoku i jugu očekuje se jače djelovanje tople anomalije s istoka kontinenta. To znači da se već u drugoj polovini proljeća očekuju duži periodi s gotovo ljetnim vrućinama.
cure.ba
