Često registriramo ljude istih godina, a opet nisu iste biološke starosti. Rješenje ove zagonetke je dijelom u genetici, a dijelom u spolnim razlikama. I žene i muškarci dostižu tjelesni vrhunac u dvadesetim godinama, a poslije tog roka vrijeme uzima svoj danak, ali na način karakterističan za svaki spol.
Naravno, genetika je važna, ali ne onoliko koliko mislite. Stručnjaci tvrde da samo 30 % komponenti koje utječu na to kako starimo zavisi od gena. Ostatak je na nama.
KOSA: Na neki način unijeti estrogen kod žena može smanjiti dalje opadanje kose, a postoje i preparati koji se nanose na tjeme i vraćaju punoću vlasi. Za muškarce postoje i lijekovi koji mogu, ako ne da potpuno spriječe ćelavljenje, ono bar da ga smanje.
LICE: Oba spola bi morala da izbjegavaju ljetnje popodnevno sunce, da koriste kreme za sunčanje, nose šešir i odreknu se pušenja, jer ovi koraci drastično smanjuju rizik od raka kože, ali i nastanka bora.
OČI: Smatra se da karotenoidi, kojih ima u mrkvi, tamnozelenom povrću, poput špinata i u zeljastom povrću, poput brokula, sprječavaju staračku molekularnu degeneraciju, ali za ovo još nema čvrstih naučnih dokaza.
SLUH: Uvijek zaštitite uši od jake buke, a za ublažavanje tinitusa koristite biljku ginko bilobu.
MOZAK: Izgleda da hormonska terapija kod žena smanjuje rizik obolijevanja od Alchajmerove bolesti, dok kod muškaraca starijih od 50, kod kojih se javlja blago, ili umjereno slabljenje pamćenja, ginko biloba poboljšava stanje.
MIŠIĆI: Vježbe snage koje uključuju i dizanje tegova, mogu spriječiti gubitak mišićne mase.
SRCE: Izbjegavajte četiri najvažnija faktora rizika: povišen holesterol u krvi, visoki krvni pritisak, pušenje i gojaznost, a svakodnevno uzimajte 100 mg aspirina, osim ako imate gastritis ili peptički ulkus.
PLUĆA: Redovna fizička vježba pomaže da usporite slabljenje funkcije pluća što je normalno kod starenja, a selen koji je sadržan u morskim plodovima, brokulama, pšeničnim klicama, integralnim žitaricama i orasima, može smanjiti rizik obolijevanja od raka pluća.
TJELESNA TEŽINA: Možete ubrzati bazalni metabolizam bar za 15% ako postanete aktivniji i izgradite mišićnu masu – smanjite unos masti, posebno životinjske, i gledajte da većinu kalorija dobijate iz složenih ugljikohidrata, kao što su oni u voću, povrću i integralnim žitaricama.
KOSTI: Kod žena, izgleda da i u ovom problemu pomaže hormonska terapija, kao i bifosfonati, dok se muškarcima preporučuje unos kalcijuma, magnezijuma i vitamina D, ali i pojačane vježbe opterećenja.
MOKRAĆNI SISTEM: Ženama mogu pomoći posebne vježbe i estrogenske kreme, koje ne mogu spriječiti inkontinenciju koja je već nastupila, ali mogu ublažiti neprijatan osjećaj pri mokrenju, a antioksidant likopen, koji je veoma zastupljen u ljutim papričicama, za trećinu smanjuju rizik od raka prostate.
ŽENE
KOSA: Poslije menopauze, šanse su do 50% da se kosa prorijedi, najčešće na tjemenu, ili uz liniju rasta.
OČI: Staračka dalekovidnost započinje negdje poslije 40-te godine, kada sočivo počinje da gubi elastičnost, što prouzrokuje slabljenje vida na blizinu.
MOZAK: Pamćenje se, posebno sposobnost prisjećanja nekih stvari sa spiskova i sposobnost povezivanja lica sa imenima, uopćeno dobro održava dugi niz godina, ali poslije 65. godine učestalost Alchajmerove bolesti je za 2 puta veća kod žena nego kod muškaraca.
SRCE: Kod žena je rijetka koronarna bolest srca, kao i infarkt prije sredine četrdesetih. Međutim, poslije menopauze opada nivo zaštitnog ženskog polnog hormona estrogena i tada se vjerovatnoća od obolijevanja koronarne bolesti kod žena penje na 1:3.
KOSTI: Imaju najveću gustinu oko 20. godine, dok gubitak koštane mase počinje oko 35-te. Poslije menopauze brzina gubljenja koštane mase može da poraste na čak 5% godišnje, što utječe na povećanje šansi da žena poslije 50-te doživi prelom kosti uzrokovan osteoporozom.
MOKRAĆNI SISTEM: Tkivo oko mokraćnog kanala postaje tanje zbog nižeg nivoa estrogena u postmenopauzi, a sam kanal se skaraćuje i postaje osjetljiviji na infekcije i može da se javi i inkontinencija (nevoljno mokrenje).
LICE: U 40-tim relativno tanka i neelastična koža omlitavi, kunulativni efekat sunčanja sve je izraženiji, što se vidi po povećanim, i kvalitativno i kvanitativno, borama, i promjeni tonusa i kvaliteta kože.
SLUH: Prve promjene primjećuju se u kasnim 30-tim; žene počinju slabije da čuju niske tonove, a sporijim tempom slabi i sposobnost slušanja visokih tonova.
PLUĆA: U 20-tim godinama dostiže se vrhunac u funkcioniranju pluća, a poslije 40-te sposobnost pluća da primaju kiseonik opada za po 1% godišnje, i to kod oba spola.
MIŠIĆI: Po mišićima, žene su definitivno slabiji spol, jer već od 40-te počinju da gube po pola do 1 kilogram mišićne snage godišnje, a dobijaju podjednaku količinu masnog tkiva (u samo 5 godina poslije menopauze, žena izgubi više mišićne mase nego u bilo kojem periodu života).
ZGLOBOVI: Osjetljivije su na artritis od muškaraca. Ako žena boluje od ove bolesti, vjerovatno će biti više onesposobljena i teže će obavljati svakodnevne aktivnosti.
TJELESNA TEŽINA: Poslije 50-te godine života dodatni kilogrami se najčešće talože oko struka, dok su se već nataložili na bokovima i bedrima, a poslije menopauze metabolizam se usporava 4 – 5 % po deceniji. Ovaj efekat je izraženiji kod žena, jer one, generalno manje kalorija sagorijevaju.
REPRODUKTIVNI ORGANI: U 40-tim plodnost se drastično smanjuje, dok menstruacija postaje neredovna već oko 45-te, a u prosjeku menopauza nastupa u 51-oj godini, poslije čega i nivo estrogena opadne za čak 75%.
MUŠKARCI
OČI: Vid na blizinu se pogoršava podjednako kao i kod žena, oko 40-te godine.
LICE: Deblja koža muškarca pokazuje jasno znake starenja tek kad uđe u 50-te.
SRCE: Prvi problemi sa srcem, kao hipertenzija ili, ateroskleroza mogu da se jave ranije nego kod žena, već oko 35-te, a između 40-te i 50-te je 7 puta veća vjerovatnoća da će oboljeti od koronarne bolesti nego žene.
PLUĆA: Funkcija pluća je na vrhuncu oko 25-te godine, a muška pluća imaju i veći vitalni kapacitet u odnosu na nježniji spol.
KOSTI: Sve do 26-te povećava se gustina kostiju i ne gubi se do 40-te, pa je to razlog što oni imaju samo 12% šanse da dožive frakturu zbog osteoporoze i to tek poslije 50-te godine.
MOKRAĆNI SISTEM: Rano, već oko 25-te godine, ali najčešće oko 40-te njegova prostata počinje da raste i da se uvećava, a oko 60-te može da se javi problem sa mokrenjem. Vjerovatnoća pojave dobroćudne hipertrofije je 1:2.
KOSA: Kosa mu se prorjeđuje već u tinejdžerskom uzrastu, a 50% slučajeva je vjerovatnoća da će do 50-te imati ćelavo područje tjemena, ili veoma izražene zaliske.
SLUH: Raspon tonova koje muškarac čuje počinje da se smanjuje u ranim 20-tim, a kad napune 60 godina vjerovatno je da neće čuti zvuke iznad 10.000 herca, a tinitus (zvonjava u ušima) može pogoršati gubitak sluha koji prati starenje i to kod oba spola.
MOZAK: Njegovi neuroni umiru 3 puta brže nego njeni, pa se i određeni dijelovi mozga znatno smanjuju, pa zato i imaju slabije verbalno pamćenje, smanjenu sposobnost zadržavanja pažnje i izraženiju razdražljivost.
MIŠIĆI: Duže zadržavaju mišićnu snagu od žena, jer i u startu imaju mnogo veću masu, kao i zbog postepenog smanjivanja nivoa testosterona (muškog spolnog hormona, koji, inače podstiče rast mišića).
TJELESNA TEŽINA: Za muški spol je karakterističan “pojas za spašavanje” oko struka, a masne naslage povećavaju rizik nastanka hipertenzije, dijabetesa, koronarne bolesti, pa od infarkta i moždanog udara, a metabolizam im se usporava 4 – 5 puta po desetljeću,piše Aura
ZGLOBOVI: Kako obično vode tjelesno naporniji sportski i radni život, često dožive povrede koljena i drugih zglobova.
REPRODUKTIVNI ORGANI: Sa godinama njegove erekcije nisu više onako česte kao u mladosti, a i vrijeme potrebno da bude spreman za slijedeći kontakt (refraktorno razdoblje), je sve duže.
