Vitka žena (foto: cure.ba)
JEDITE POLAKO I DUGO ŽVAĆITE
Namirnice koje su veće i tvrđe i zahtjevaju da se dugo žvaću (jabuka, celer, šargarepa ili orasi), okupiraju nas i upošljavaju naša usta duže od hrane kao što je to recimo čips. Vašem tijelu treba vremena da registruje sitost, pa je zato bolje jesti sporije, ukoliko želite da budete mršaviji.
NAJBOLJA JE PRIRODNO UZGAJANA HRANA
Krompir raste iz zemlje, a jaje dobijamo od kokoške. Međutim, odakle dolaze grickalice i slatkiši? Ako je odgovor: iz fabrike, zaobiđite ih. Od neobrađene, prijesne hrane imaćete najviše koristi, tvrde stručnjaci. Termička priprema hrane oduzima joj nutritivne vrijednosti kao što su antioksidansi, vlakna, pa čak i kada joj dodaju hemijske zamjene, ništa ne može da zamjeni prirodno uzgajanu hranu.
U VOĆNOM UKUSU NEMA VOĆA
Ako na pakovanju vidite da piše „sa ukusom…“, to znači da je iz te hrane izvučena njena prava aroma i zamijenjena fabričkom. Riječ „prirodan“ samo znači da je aditiv biljnog ili životinjskog porijekla, što ne mora biti zdravo kao što zvuči. Naučnici su napravili ukuse upotrebljavajući bakterije i nazvali ih zdravim. A zar biste kupili proizvod da na ambalaži piše „sa ukusom bakterije“?
PROČITAJTE SADRŽAJ NA POLEĐINI PROIZVODA
Ono što piše na prednjoj strani proizvoda je reklama, zato obrnite kutiju da biste otkrili pravu istinu. Što više pomenutih sastojaka, veće su šanse da je hrana obrađena i vještačka, a samim tim i za izbjegavanje.
SLADOLEDOM ZADOVOLJITE ŽELJU ZA SLATKIŠIMA
Kada poželite sladoled, nijedan lajt ili bez holesterola neće moći da vas zadovolji. Ovakva dijetalna hrana će vas ostaviti gladnima i imaćete osjećaj da ste prevareni. Stručnjaci savjetuju da uzmete zalogaj ili kašiku pravog slatkiša i zadovoljite vaša čula. Potrudite se da vaš izbor bude desert koji sadrži voće ili med. KALORIJE SE UNOSE I KROZ PIĆE Neka pića djeluju zdravo zbog boje i pakovanja, kao na primjer vještački hladni čajevi i sokovi, a zapravo su zaslađene vode. Nemojte dozvoliti da vas ambalaža zavara. Za zdraviji gutljaj, probajte cijeđenu limunadu, mineralnu vodu sa malo limuna ili prirodan ohlađeni čaj.
PROVJERITE KAKVO MESO KUPUJETE
Ako primjećujete da se vaša djeca pretvaraju u lopte, ko zna šta jedete. Kada birate mesne prerađevine kao što su viršle, kobasice ili paštete, unosite aditive umjesto hranljivih materija. Zatražite od vašeg mesara da ono što kupujete isječe ili samelje pred vama.
HRANITE SE MEDITERANSKI
Ne morate jesti ribu samo kada otputujete na more. Tanjir grilovane ribe i svježeg povrća, ali i čaša vina, mogu bar jednom nedjeljno da budu na vašem jelovniku. Mediteranska ishrana umanjuje rizik od bolesti srca, ali održava i vašu vitkost.
NE PRETJERUJTE S HRANOM PRIJE SPAVANJA
Automobilu je potreban benzin kada se vozi, a ne kada stoji u garaži — zašto bi onda najobimniji obrok bio uveče kada sagorijevamo najmanje kalorija? Umjesto toga, težite da unesete petsto pedeset kalorija za doručak, petsto za ručak i četristo za večeru, dok bi užina trebalo da iznosi sto kalorija.
UČITE OD VELIKIH KUHARA
Svi volimo da gledamo majstore kako pripremaju vrhunska jela na TV. Ljudi gledaju ove emisije i misle kako je to za njih naučna fantastika i kako nikad neće moći i sami tako nešto da pripreme. Nije tako. Ukradite od njih neke trikove i poslušajte njihove savjete u vezi s pravilnim odabirom svježih namirnica i počnite da pripremate zdravije obroke.
zena.blic.rs
